Bijela zagorska svinja

1858
Spread the love

Bijela zagorska svinja nastala je križanjem domaćih bijelih zagorskih svinja, vjerojatno šiški, s engleskim pasminama bijelih svinja.

Križanje je provođeno s pasminama Yorkshire, Berkshire i Sufolk na brojnim plemićkim imanjima na području sjeverozapadne Hrvatske, još od početka 19. stoljeća, pri čemu su se kao najkvalitetniji pokazali križanci s velikom Yorkshire svinjom. S vremenomse ustalila populacija kombiniranih svinja, nazvana bijela zagorska svinja.

Publicist i političar Janko Ibler navodi kako su na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. godine, u sklopu Izložbe svinja, pasa i peradi bile izložene i svinje zagorske pasmine. Ističe kako je stručna komisija zaključila da je, za razliku od turopoljske, srijemske i mangulice, za proizvodnju mesa podesna samo zagorska pasmina. Posebno se cijenila prasad, odnosnomlade, neutovljene svinje, koje su se izvozile u države tadašnje Austro-Ugarske Monarhije, ali i drugdje u Europu. Na istoj je izložbi odlikovan počasnom diplomom barun Gejza Rauch iz Lužnice za sbirku čistokrvne domaće pasmine zagorskih svinja.

Sve su pasmine arhaičnih svinja koje se drže u sustavu pašarenja, pa tako i bijele zagorske svinje, iznimno važne za održavanje pašnjačkih površina, suzbijanje invazivnih vrsta biljaka, širenje pojedinih vrsta biljaka i gljiva, prateće agro bioraznolikosti parazita, napasnika, fimikola, nekrofila, ali i pratećih predatora, kao što je vuk. Naravno, u slučaju prekapacitiranosti pašnjaka i šumskih površina može doći i do negativne interakcije.

Bijela zagorska svinja je veća kombinirana pasmina svinje s poluobješenim do obješenim ušima. Glava je srednje velika s uleknutom nosnom linijom. Trup je dugačak i dubok, a noge koščate i srednje duge. Boja čekinja je bijela, a koža sivkasta. Prilično je plodna i daje 8-12 prasadi. Krmače se pripuštaju s 9-10 mjeseci, a nerasti su spremni za rasplod s 10-12 mjeseci. Pasmina nije nikada ustaljena i nije poznato da je izrađen pasminski standard.

Bijela zagorska svinja bila je rasprostranjena na području Varaždinštine i Hrvatskog zagorja, po kojem je dobila ime, a posebno na području Stubice, Klanjca, Pregrade, Zlatara, Krapine, Ivanca,NovogMarofa,Varaždina i Ludbrega. Stanje današnje populacije nije poznato, ali je gotovo sigurno kako je pasmina izumrla.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.