Pšenica i ječam u ishrani stoke

Kemijski sastav pšenice je znatno varijabilniji nego drugih žitarica. Tako sadržaj proteina varira od 10 do 18%,ovisno o kultivaru i uvjetima uzgoja.

Tako visoke temperature tijekom rasta mogu povećati za 100% sadržaj proteina uz istodobno opadanje razine lizina i škroba. Međutim, biološka vrijednost mu je niska jer sadrži malolizina, treonina i valina.

Po energetskoj vrijednosti (13.2 MJ AMEp) pšenica je druga žitarica, to jest odmah je iza kukuruza i to zato što sadrži puno škroba (67%), a ponekad više nego kukuruz, dosta šećera (6%), malo (2%) vlakana i ulja (2%) što je razlog malo niže energetske vrijednosti od kukuruza.

Premda je pšenica slične energetske i više proteinske vrijednosti od kukuruza u hrani pilića više od 30% izaziva probleme. Pšenica sadrži 5-8% pentozana koji mogu izazvati ljepljivost digest u crijevima što dovodi do manje probavljivosti i vlažnog fecesa pilića. Naime, arabinonokislina vežu 10 puta više vode od svoje težine. Ptice ne proizvode dovoljno enzima ksilanaza te mladi (

Pšenica sadrži i inhibitore alfa amilaze, ali ih razara temperatura peletiranja. Pšenica sadrži izrazito malo biotina niske ((0-10%) dostupnosti.Pšenica sadrži 0,08% ili vrlo malo Ca. dosta P 0,4%. Siromašna je vitaminom A i D.Najbolji proizvodni rezultati se postižu kada pšenica sudjeluje s 35-50% u krmnim smjesama za mliječne krave,tovnu junad , ovce, konje i svinje.

Najbolje ju je davati pomiješanu s drugim žitaricama (ječam, kukuruz itd.).Konjima se mora davati pomiješana s zobi, posijama i voluminoznom krmom radi sprečavanja kolika. Ne smije sedati više od 3 kg/d. Škrob i šećeri pšenice brzo i obimno fermentiraju (90%) u buragu te su dobar izvor fermetirajuće energije za mikroorganizme i dobra nadopuna krmiva sa brzo razgradljivi proteinom kao što su paša,trave i mahunarke sa oranica, neproteinski izvori dušika. Povisuje sadržaj proteina u mlijeku, ali velike količine mogu izazvati acidoze u preživača.Bolja je krupnija od sitne meljave pšenice koja izaziva čireve u svinja te se melje na 2 mm. Peradi je najbolje davati cijelo zrno pšenice ili samljeveno na 4 mm, Ovcama se daje cijelo zrno pšenice. Pšenica (min 10%) povisuje čvrstoću peleta .Daje se u smjese do 40% govedima, do 50% rasplodnim i svinjama u rastu te 50-65% peradi.

Ječam

Energetska vrijednost ječma je 92-96% od kukuruza što ga čini trećim energetskim krmivom za perad i svinje. Suha tvar ječma sadrži 55-60% škroba, ali i 5-6% ili dvostruko više vlakana nego ostale žitarice ali još uvijek visoke probavljivost organske tvari 81%. Škrob ječma je visokofermentativan (90%) u buragu pa je odlična nadopuna krmivima bogatim sa brzo razgradljivom proteinom tepospješuje proizvodnju mliječnog proteina i rast preživača.

Ječam je bolja hrana za svinje nego za perad osobito mladu zbog 4-9% beta glukana, a za suše zbog prisilnog sazrijevanje zrna njegova koncentracija može narasti na 12-15%. Ptice, osobito mlade, nemaju enzime za razlaganje β glukana koji stvaraju viskozni digest u crijevima. Porast viskoznosti produljuje vrijeme mješanja enzima i hrane, usporava prolaz digesta kroz crjeva, (3) poveća se debljina neizmješanog graničnog omotača digesta što sve zajedno smanjuje probavu i apsorpciju hranjiva. Nepovoljno djelovanje β glukana povisuje istovremeno dodavanje masti u hranu. Trebalo bi svakoj hrani pilića koja sadrži više od 15-20% ječma trebalododavati enzime βglukanaza.

Daje se brojlerima do 20% u smjese. Ostale životinje, osobito svinje, mogu dobivati ječam kao jedini izvor energije, ali ga je bolje mješati s drugim žitaricama. Tako kokoši nesilice i svinje mogu dobivati do 70% ječma u smjesi. Kravama se ne daje više od 6-8 kg ječma na dan.