Slavonsko-srijemski podolac

3593

Slavonsko-srijemski podolac je kasnozrela, vrlo otporna i izdržljiva pasmina goveda, čvrstog kostura, grube i snažne konstitucije.

podolac

Slavonsko-srijemski podolac naselio je područje ravničarskog dijela Hrvatske prije dva tisućljeća, pristižući na ova područja s rimskim legijama koje su prodirale prema ušću Dunava, a pola tisućljeća kasnije pristiže novi val podolskih goveda na hrvatske ravničarske predjele zajedno s avarskim plemenima s istoka. Postoje pretpostavke da potječe iz Podolije i Volhinije, tj. iz stepskih područja Rusije i Ukrajine.

Iz tih krajeva pasmina je migrirala do srednje i južne Europe. Na ovim ravničarskim područjima Hrvatske podolsko se govedo adaptiralo na okružje. Izdašnija vegetacija pogodovala je oblikovanju okvira umjerene veličine koji je ujedno bio osnova radne iskoristivosti ove pasmine. Slavonsko-srijemski podolac rabljen je prvenstveno kao vrijedna radna životinja koja je služila u obradi tla i prijevozu (vuči) tereta. Osim toga, slavonskosrijemski podolac proizvodio je određene količine mlijeka i mesa, stajnjak za poticanje plodnosti tla te kožu za izradu predmeta osobne i šire uporabe. Povoljno mikroklimatsko okruž- je i relativno bogata krmna (hranidbena) osnova pogodovali su zadržavanju podolskoga goveda u ovim prostorima. Snaga i ustrajnost slavonsko-srijemskog podolca bila je cijenjena i u drugim područjima u kojima se koristio kao radna životinja, premda se u tim područjima nije uzgajao (priobalni i gorski dio Hrvatske; volovi za vuču).

Značaj je ove pasmine za poljodjelstvo minulih stoljeća neupitan. Na području Baranje, kasnije Srijema, Slavonije i Podravine sve do XX. stoljeća govedarstvo se temeljilo na slavonsko-srijemskom podolcu koji je ujedno bio iznimno važan i kao radna životinja. Na prijelazu u XX. stoljeće, u istočnoj Slavoniji i Srijemu te u Podravini do Virovitice ova je pasmina činila 90% ukupnog broja goveda. Slavonsko-srijemski podolac se tijekom prošlih tisućljeća izvrsno prilagodio okružju ravničarske Hrvatske, zadržavajući iznimnu otpornost, skromnost, ustrajnost, snagu i dugovječnost.

Slavonsko-srijemski podolac je kasnozrela, vrlo otporna i izdržljiva pasmina goveda, čvrstog kostura, grube i snažne konstitucije. Dobro iskorištava grubu hranu a plodnost mu je veoma dobra. Srednje je veličine tjelesnog okvira: visina u grebenu je 127 cm, dužina trupa 152 cm, obujam prsa 187 cm, dubina prsa 68 cm, obujam cjevanice 19 cm, dužina rogova 46 cm. Glava slavonsko-srijemskog podolca je duga, široka u čeonom a izdužena u ličnom dijelu. Rogovi su glavna značajka ove pasmine. Izrazito su veliki, tamnijeg do sivkastožutog bazalnog dijela, svjetlijega srednjega i tamnog vršnog dijela. Izrazite su duljine, često koso položeni, s vrhovima koji strše na stranu i velikog su raspona između vrhova (oblik lire). Drugi tip rogova su rogovi postavljeni više okomito (u obliku vila), vrhova povinutih unatrag.

Vrat je umjereno dug, uzak i skromne mišićavosti. Leđa su umjereno duga i ravna. Mišićavost je izraženija u prednjem nego u stražnjem dijelu trupa. Trbuh je često usukan. Zdjelica je duga, prema kraju sužena i koso položena. Noge su čvrste i pravilnih stavova. Papci su tvrdi, obrubljeni tamnom dlakom. Odrasle krave teške su od 400 do 550 kg, a bikovi od 550 do 700 kg. Boje je sivobijele do tamnosive, često s tamnijom pigmentacijom plahtice vrata i glave. Kod bikova je zamjetljiva pigmentacija te veći tamni koluti oko očiju. Gubica, sluznica očiju i papci su tamno pigmentirani (crni).

Premda se slavonsko-srijemski podolac koristio prvenstveno kao izuzetno snažno radno govedo za obavljanje najtežih poslova u polju, pasmina je bila cijenjena i u proizvodnji mesa. Prema ondašnjim promišljanjima potrošača podolac se ubrajao u najbolja mesna goveda. Randman mesa je bio skroman (42 do 50%), a meso goveda, posebice onih koja su korištena u radu bilo je suho i grube strukture. Budući da je kasnozrela pasmina, spolnu zrelost doseže s 12 do 15 mjeseci, a u rasplod se junice pripuštaju u dobi od 20 do 24 mjeseca. Dnevni prirasti su relativno skromni, čime se produžuje tov ako se želi proizvoditi meso. Plodnost krava je dobra i relativno se dugo (više od 20 godina) mogu zadržati u reprodukciji. Proizvodnja mlijeka je relativno skromna i uglavnom dostatna za othranu vlastitog teleta. Raniji navodi upućuju na to da je proizvodnja mlijeka u laktaciji od 8 mjeseci u prosjeku od 600 do 1200 l mlijeka.

Slavonsko-srijemski podolac je danas značajan zbog jedinstvenosti genoma i moguće gospodarske funkcije u budućnosti. Slavonsko-srijemski podolac može biti u funkciji proizvodnje specifičnih animalnih namirnica (mesa, mlijeka), održavanja prepoznatljivosti ruralnih sredina hrvatskih ravničarskih područja, funkcije očuvanja staništa te uloge u turističkim i folklornim manifestacijama. Aktualna populacija slavonsko-srijemskog podolca je skromna i još uvijek ju nije moguće gospodarski osobito isticati. Pozitivni populacijski trendovi i interes uzgajivača daju nadu da će ova pasmina u budućnosti biti vrijedna s gospodarskog, znanstvenog, sociološkog i drugih gledišta.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.