Radovi u pčelinjaku početkom proljeća

681

Početkom proljeća, nakon nekoliko zimskih mjeseci, počinju intenzivniji radovi u pčelinjacima.

pcele

U to vrijeme počinje i cvatnja voćaka pa se pčele raduju svakom toplom i sunčanom danu prigodom izleta u probuđenu prirodu privučene sa sve više rascvjetalog bilja, koje nudi obilje peludi i prve kapi nektara.

Prvi radovi koji se provode u pčelinjaku početkom proljeća su postavljanje higijenskih pojila, na koje se pčele trebaju priviknuti i dolaziti tijekom cijele sezone ako u njemu bude stalno dovoljno čiste vode. U proljeće, kad nema nektarske paše, pčelama je voda potrebna za razvoj sve obimnijeg legla, a tijekom ljetnih vrućina i radi održavanja mikroklimatskih uvjeta u košnici. Utvrđeno je da jedna jaka pčelinja zajednica tijekom aktivne sezone troši 0,2 do 0,5 litara vode dnevno, a to ovisi o količini legla, temperaturi zraka i dotoku svježeg nektara u košnicu. Da bi se donijelo 0,5 l vode, potrebno je da 3.000 pčela napravi po 10 letova.

Ako je moguće pčelama bi trebali onemogućiti posjećivanje mjesta s ustajalom i onečišćenom vodom jer preko takve vode se mogu prenijeti uzročnici zaraznih bolesti npr. nozemoze ili američke gnjiloće. Zbog toga je potrebno tijekom cijele sezone od početka izlijetanja, pa sve do kasne jeseni, pčelinjim zajednicama osigurati čistu vodu, postavljenjem pojilica.

Postoji više tipova pojilica. U praksi su se najboljima pokazale one pojilice gdje pčele dolaze po vodu s donje strane jer je na taj način pčelama onemogućeno da ostave svoj izmet na pojilici tako da je takva pojilica uvijek čista. Treba izbjegavati razne daske, stiropore i slične naprave jer takva mjesta mogu samo škoditi, a nikako ne mogu biti korisna. Kad se jednom pčele naviknu na pojilice nikako ne smijemo zaboraviti stalno dopunjavati pojilice čistom vodom jer ako nema vode samo kratko vrijeme, imat ćemo velikih problema ponovno navikavati pčele na to mjesto s vodom.

Dolaskom na pčelinjak prvi je posao u bilo koje doba dana i bilo koje doba godine baciti pogled na leta košnica. Po izletu pčela iz košnica i njihovom ponašanju na letu i bez otvaranja košnice može se ocijeniti što se u svakoj košnici zbiva i lako se mogu uočiti one košnice s problemima. Tako po znatno manjem unosu peludi u odnosu na ostale pčelce, prepoznajemo i pronalazimo bezmatke. Onaj pčelar, koji je svoje pčele uzimio s mladim maticama, imat će daleko manje posla i neugodnih iznenađenja od pčelara koji je svoje pčele uzimio s maticama razne i nepoznate starosti.

Prvi pregledi pčelinjih zajednica su obično kratki, brzi i bez suvišnih intervencija. Utvrđujemo konačan broj gubitaka i njihove uzroke te otkrivamo sumnjive i slabe zajednice, koje ćemo naknadno spajati s jačim zajednicama. Nikada ne spajamo dvije slabe zajednice, jer od njih najčešće opet postaje slaba zajednica.

U snažnoj pčelinjoj zajednici, a ovisno o vremenskim prilikama, dotoku nektara i peludi, u gornjem nastavku ima cca 6-8 okvira poklopljenog legla, a i puno mladih pčela. Iako u gornjem nastavku nema više slobodnog mjesta za polaganje jaja, matice nerado silaze u donji nastavak, jer je u donjem nastavku nešto hladnije. Da pčelinja zajednica ne bi zaostajala u razvoju, treba napraviti prvu zamjenu mjesta gornjeg i donjeg nastavaka.

Ovo se radi kada vrijeme bude toplo i kada je dotok peludi i nektara redovit, kako bi pčele mogle što prije pokriti sada gornji, prazniji nastavak, u koji, sada iz donjeg nastavka prelazi matica i tamo nastavlja s polaganjem jaja. Nakon 15-18 dana nastavak će biti pun legla i tada treba napraviti drugu zamjenu visine nastavaka.

Kod zamjene mjesta nastavaka koristimo instinkt matice da polaže jaja u gornjem nastavku, jer je tu najtoplije. Isto tako, i pčele instinktivno prenose hranu iz donjeg u gornji nastavak, kako bi hrana bila što bliže otvorenom leglu, oko kojeg stvaraju vijence s medom. Na taj način stimulira se pčelinju zajednicu na brzi razvoj s postojećom hranom u košnici. U ovakvom slučaju pčelar ne mora skidati poklopce na medu i ne mora stimulativno prihranjivati, što na pčelinjacima s većim brojem košnica zahtijeva puno rada i vremena. Da bi se zajednica mogla nesmetano razvijati i da ne bi pala u rojevno stanje, prije početka glavne paše treba dodati i treći nastavak.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.