Trovanja gljivama

2813

Sama zelena pupavka je odogovrna za više od 90% trovanja sa smrtnim ishodom. Smrtna doza za čovjeka teškog 80kg je oko 20g gljive, dakle jedan jedini šešir.

zelena-pupavka

Za početnika je najvažnije da bude siguran u to što nikako ne smije konzumirati. Otuda je poznavanje otrovnih vrsta nešto što obavezno prethodi upoznavanju sa konzumnim gljivama. No, prije toga valja istaći da se gljive zbog prisutnog hitina inače teško probavljaju. Također, postoje osobe koje iz različitih razloga uopće ne mogu konzumirati gljive, ili su osjetljive na pojedine vrste i rodove. Jestive gljive mogu postati otrovne kvarenjem ili rastom na zagađenoj podlozi, što sve mora biti poznato potencijalnom sakupljaču. Najveću opasnost svakako predstavljaju one vrste koje sadrže toksične materije. Takve gljive se razvrstavaju prema grupama simptoma trovanja koje izazivaju.

FALOIDINSKI SINDROM

Ovu vrstu trovanja najčešće izaziva zelena pupavka (Amanita phalloides) i njene srodnice (A. verna), a također i smdljiva pupavka (A. virosa), kao i mala smrt (Gallerina marginata), sitna gljiva smeđe boje, koja kao parazit nastanjuje panjeve zimzelenog i listopadnog drveća. Male sunčanice (Lepiota castanea, L. bruneo-incarnata i druge) također su potencijalni uzročnici ovog sindroma. Sama zelena pupavka je odogovrna za više od 90% trovanja sa smrtnim ishodom. Smrtna doza za čovjeka teškog 80kg je oko 20g gljive, dakle jedan jedini šešir.

Prvi simptomi se javljaju nakon 6-12 sati od konzumiranja i to u vidu grčeva i povraćanja, poslije čega dolazi faza privremenog smirivanja. Posle 24-48 sati dolazi do dehidracije, žutice, bolnih grčeva i kome. Otrovani umire nakon 3-5 dana. Prva pomoć se sastoji iz davanja infuzije i hitnog odvođenja doktoru.

Odlike plodnog tijela zelene pupavke su sljedeće: šešir žućkaste do tamno maslinaste boje ima prečnik 7-12cm, površina je najčešće sluzava. Listići na donjoj strani šešira su slobodni, bijeli, gusti, a drška je centralno postavljena sa visećim prstenom u gornjem djelu i gomoljastim zadebljanjem u vrećici (volvi) na dnu. Zelena pupavka je kosmopolit, tj. raste u mikorizi sa brojnim vrstama drveća. Za kraj napomenimo da zelena pupavka sadrži veliki broj do sada otkrivenih otrova.

ORELANINSKI SINDROM

Izaziva ga trovanje crvenom koprenkom (Cortinarius orellanus) i posebna je nevolja što se prvi simptomi javljaju tek nakon dva tjedna, kada je otrovani već zaboravio šta je konzumirao. Oko 50g svježih gljiva može izazvati smrtni ishod kod odrasle osobe.

Toksini ovakvog djelovanja su otkriveni i kod drugih koprenki (C. splendens, C. speciosissimus), što je za sakupljača početnika dovoljan razlog da izbjegava ovaj rod u cjelini. Koprenke karakterizira ostatak zavjese (cortina) na dršci, na koji se hvataju spore riđe boje.

GIROMITRINSKI SINDROM

Izaziva ga konzumiranje hrčaka (Gyromitra esculenta) i drugih gljiva iz ovog roda. One sadrže otrov giromitrin koji je potencijalno smrtonosan u dozi od 20mg po kilogramu tjelesne težine čovjeka, a 1kg svježih gljiva ga sadrži 1200-1700mg. Trovanje je slično intoksikaciji faloidinskim otrovima, ali se prvi simptomi javljaju nešto ranije. Kako je giromitrin termolabilan (razlaže se termičkom obradom, sušenjem, čak i zamrzavanjem), bilo je moguće, u prošlosti, da se zamjena ove gljive jestivim smrčcima ne završi fatalno.

MUSKARINSKI SINDROM

Muskarin je termostabilan alkaloid koga najviše ima u gljivama iz roda Inocybe (Inocybe patouillardii, I. fastigiata, I. umbrinata), zatim kod tzv. grlašica (Clitocybe angustissima, C. candidans, C. cerussata, C. dealbata, C. rivulosa), kod muhare (Amanita muscaria) i kod niza drugih gljiva. Djeluje na parasimpatički nervni sistem, a smrtna doza se kreće, zavisno od vrste, od 40 do 500g svežih gljiva. Sadrže ga i zavodnica (Omphalotus olearius), ludara (Boletus satanas) i bljuvara (Russula emetica), ali u manjim količinama.

PANTERINSKI SINDROM

Izazivaju ga gljive koje sadrže ibotensku kiselinu i muscimol, a to su panterovka (Amanita pantherina) i muhara (A. muscaria), s tim što je djelovanje panterovke toksičnije. Obje vrste sadrže i muskarin. Simptomi trovanja se javljaju nakon tri sata u vidu povraćanja, proljeva i halucinacija. Smrtna doza panterovke je iznad 100g svežih gljiva. Otrovani tada pada u komu i umire. Interesantno je da je naša muhara toksičnija od muhara iz drugih krajeva, te sa krajnjom rezervom treba primati informacije o eventualnoj upotrebi ove gljive.

SINDROM UVJETNOG TROVANJA

Ova pojava je izražena kod gljive sivi jarčić (Coprinus atramentarius), koja konzumirana sa alkoholom dovodi do izraženih alergijskih reakcija, crvenila i svraba na koži, ubrzanog disanja i sl. Ovo je razlog zašto se iz ove gljive izolira koprin, koji kao antabus služi u lječenju alkoholizma. Slično svojstvo imaju i druge gljive iz ovog roda.

PSIHOSOMATSKI SINDROM

Radi se o tvarima sa izraženim svojstvom na centralni živčani sistem. Upotreba ovakvih gljiva može završiti fatalno. Najvažniji otrovi ovog tipa su psilocibin i psilocin, a sadrže ih sitne vrste iz roda Psilocybe, Panaeolus, Conocybe i Stropharia. Halucinacije su najčešće neugodne, a sporedni efekti (mučnina, povraćanje, proljev) veoma izraženi. Slični otrovi su nađeni i kod uvijače (Paxilus involutus), koja može izazvati smrtna trovanja, kao i kod ljubičaste šljemovke (Mycena pura).

GASTROINTESTINALNI SINDROM

Gljive sadrže različite, poznate i nepoznate otrove koji izazivaju probavne tegobe, bolove, povraćanje i proljev, što se nikako ne smije podcijeniti. Posljedice mogu biti pad krvnog tlaka, ubrzan rad srca i sl. Kod iscrpljenog organizma su moguće i najteže komplikacije. Najteža trovanja ovog tipa izaziva olovasta rudoliska (Entoloma sinuatum), a druge poznate vrste su bljuvara (Russula emetica), leopardovka (Tricholoma pardinum), ludara (Boletus satanas), otrovni šampinjoni (Agaricus xantoderma, A. meleagris), zavodnica (Omphalotus olearius), krumpirače (Scleroderma spp.) itd.

Valja nam na kraju zaključiti da je neophodno poznavanje svih najotrovnijih vrsta i rodova. Također, početnik ne bi smio da eksperimentirati sa ishranom nepoznatim vrstama, naročito sa sitnim bjelim i smeđim gljivama, ma gde ih pronašao.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.