Marekova bolest peradi

6428

Marekova bolest je virusno oboljenje peradi i nakon kokcidioze smatra se ekonomski najznačajnijom bolesti u suvremenom peradarstvu.

perad

Proširena je po čitavom svijetu i najčešće se javlja kod domaće kokoši, pogotovo pri držanju velikog broja jedinki na malom prostoru. Uzročnik bolesti je herpes virus, koji je relativno otporan izvan organizma domaćina. U perju ili prašini na sobnoj temperaturi zarazan je 16 tjedana, a na temperaturi od 4 °C oko 7 godina.

Za infekciju su najprijemljiviji pilići u prvih nekoliko tjedana, a najranije s 9 dana života. Za odrasle kokoši treba puno veća infekcijska doza nego za podmla-dak. Zaraženi pilići počinju izlučivati uzročnika od 2. do 5. tjedna, a klinički simptomi bolesti se počinju očitovati nakon 3. tjedna starosti. Kod starije kategorije peradi bolest najčešće napada kokoši između 12. i 24. tjedna života, a inkubacija može biti kraća od 3 tjedna.

Klinički znakovi bolesti vrlo su različiti uz razlikovanje dvaju osnovnih oblika bolesti: klasični ili kronični te akutni ili tumorozni oblik. Klasični oblik očituje se kao živčani i očni oblik. Inkubacija kod živčanog oblika traje prosječno dva tjedna. Prvi znakovi bolesti se ne očituju prije 3 do 4 tjedna. Kod živčanog oblika zbog oštećenja živaca najprije dolazi do pojave nesigurnog ukočenog hoda, poremetnje ravnoteže i opuštanja krila. Kasnije perad leži u položaju s jednom nogom ispruženom naprijed, a drugom natrag. Kod očnog oblika oči postupno gube sposobnost prilagodbe na svjetlo, a promjene su vidljive na šarenici (depigmentacija) uz pojavu nepravilne zjenice između 6. i 9. mjeseca života. Ovaj oblik bolesti može se pojaviti zajedno sa živčanim oblikom ili mu prethoditi. Konačno dolazi do potpune sljepoće, nemogućnosti uzimanja hrane i uginuća zbog opće slabosti organizma.

U akutnom obliku iznenada dolazi do naglog uginuća većeg broja peradi u jatu, koje može iznositi do 70 posto. Većina jedinki ugine naglo bez pojave simptoma, dok se kod drugih očituje pojava potište-nosti i paralitična stanja kao i u klasičnom obliku. Kod klasičnog oblika dolazi do višekratnog povećanja perifernih živaca. Osim toga, promjene se očituju na očima, a u rjeđim slučajevima moguć je nalaz tumora na pojedinim unutrašnjim organima. Liječenje se u praksi ne provodi.

U cilju sprječavanja pojave bolesti provodi se nekoliko mjera:
a) održavanje higijenskih prilika u objektu (redovita dezinfekcija prije početka novog proizvodnog ciklusa, uz držanje optimalnog broja kokoši po jedinici smještajnog prostora);
b) odvojeno držanje pojedinih dobnih kategorija kokoši (piliće za rasplod ili tov od matičnog jata i jata nesilica);
c) imunoprofilaksa komercijalnim cjepivima. Pilići se cijepe već prvog dana života u mišić ili pod kožu u valionici. Imunost nastupa 6-7 dana nakon cijepljenja.

1 komentar

  1. Dobar dan dali se mogu pilići cjepit ako su stariji od jednog tjedna života misli na Marek virus hvala

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.