Kako spriječiti zaraznu šepavost ovaca?

Zarazna šepavost je multikauzalna bolest čijem izbijanju pogoduje držanje ovaca na vlažnim i balegom onečišćenim površinama.

Bolest uzrokuju dvije bakterije: Fusobacterium necrophorum i Dichelobacter nodosus. U okolišu uzročnici prežive nekoliko dana dok za toplog i vlažnog vremena mogu preživjeti do četrnaest dana. U oboljelom papku uzročnik živi neograničeno vrijeme. Bolest se pojavljuje u stadima nakon uvođenja zaraženih životinja ili boravkom stada na područjima ili u stajama gdje su boravile bolesne ovce. Bolest se javlja na svim područjima Hrvatske. Na otocima bolesti nema izuzev otoka Krka na kojemu je bolest prisutna više od 20 godina…

Pod u staji mora uvijek biti suh i čist, a za steljenje je najbolje koristiti slamu. Opasnost od širenja bolesti možemo smanjiti ako odmah izdvojimo zaražene i sumnjive ovce. Bolest se često pojavljuje i nakon uvođenja zaraženog rasplodnog ovna. Svakom ovnu je potrebno temeljito pregledati sve papke, a poželjno je da ih se korigira i poprska antibiotskim sprejem.

Nakon liječenja stado kroz 14 dana ne smijemo puštati na površine gdje su boravile bolesne ovce. Poželjno je korištenje bazena za dezinfekciju papaka ali samo na ovcama kojima su korigirani papci. Jedna od preventivnih mjera je i vakciniranje ovaca. Vakcina ne djeluje podjednako na sve pasmine ovaca, tako da njezina primjena ne pruža potpunu zaštitu od bolesti.

Nakon vakcinacije imunost traje 4-12 tjedana nakon čega bi ju bilo potrebno ponoviti, pa je s ekonomskog gledišta njezina primjena upitna. Na kraju još jednom naglašavamo da korekcija papaka ovaca tijekom ljeta odnosno sušnih dana smanjuje rizik od izbijanja zarazne šepavosti tijekom kišnih razdoblja u jesen i zimi jer ćemo ukloniti uzročnika iz papaka i okoline stada.