Njega mladog vinograda

2475

Njega mladog vinograda u toku vegetacijskog perioda sastoji se zalijevanju, obradi zemljišta i prihrani.

sadnja vinograda

Samo pri pravilnoj provedbi navedenih mjera i u skladu sa formiranjem trsa možemo oĉekivati da mladi vinograd brzo prorodi.

Prve godine po sadnji vinograd se zalijeva 10—12 puta. Prvo zalijevanje se obavlja odmah poslije sađenja, zatim se u travnju zalijeva tri puta, u sljedeća četiri mjeseca po dva puta i jedanput u rujnu. Na šljunkovitim terenima vinogradi se prve godine zalijevaju po 16—18 puta.

Navodnjavanje se obavlja brazdama — natapanjem zemljišta. Za ovakav naĉin navodnjavanja potrebno je da odmah poslije sadnje s jedne strane reda, na odstojanju 50 cm od trsa naĉiniti brazde, a oko tek posađenih biljaka napraviti mala polukruţna udubIjenja koja su spojena sa zalijevnom brazdom.

Ako se trsovi vinove loze nalaze blizu nekih zgrada pa je nemoguće sprovesti vodu kanalima, zalijevanje se obavlja ruĉno. Svaki trs se zalijeva sa po 10—15 litara vode i to u istim rokovima kao i pri navodnjavanju brazdama. Kod zalijevanja treba paziti da se zemIjište natopi u sloju od 80—100 cm.

Dva-tri dana poslije zalijevanja zemljište treba okopati da se ne bi stvorila pokorica i da se uništi korov. U prvoj godini poslije sadnje vinove loze između redova se mogu sijati neke jednogodišnje kulture.

Kod siromašnog zemljišta prve godine se u lipnju unosi po 10—12 grama amonij nitrata na 1 m2. Gnojivo se razbacuje okolo biljaka i zatrpava motikom. U jesen se po površini baca stajnjak u koliĉini 3—4 kg / m2, poslije ĉega se zemljište pretanjura ili duboko prekopa. Prije pojave jaĉih mrazeva mladu lozu treba zagrnuti zemljom stvarajući humke visine 20—25 cm; poslije toga se zemljište između redova prekopava na dubinu 18—20 cm.

U jesen, kad opadne lišće, mladi vinograd se orezuje. Poslije rezidbe, ukoliko je jesen lijepa i topla, a ima izgleda da će i zima biti blaga, mogu se popuniti prazna mesta u vinogradü novim kalemovima.

Da bi se mlada loza zaštitila od izmrzavanja, treba je do treće godine zagrtati prije pojave jaĉih mrazeva. Pri zagrtanju treba zemIjom zatrpati najmanje 5—6 štihova. Poslije odgrtanja ĉokota u proljeće krajem ožujka zemljište se prekopava na dubinu 20—25 cm. Između redova se može i narednih godina, kao i prve, uzgajati neko povrće.

Ako je vinograd posađen na siromašnom zemljištu i zakašnjava u porastu, gnoji se sa 20—25 g amonij nitrata po 1 m2, a u jesen 25—30 g/m2 superfosfata i 3—4 g/m2 kalijeve soli. Ako ima stajnjaka, onda je umjesto mineralnih gnojiva najbolje dati 3—4 kg/mr dobro sazrijelog stajnjaka.

Druge godine broj zalijevanja smanjuje se na 8, a u trećoj godini na 6. Osim toga, u studenom ili veljači obavlja se i tzv. zimsko zalijevanje.

U proljeće se pristupa formiranju trsa. U prvoj godini porasta trsa vinove loze najveću pažnju treba usmjeriti na najbolje formiranje osnovnih krakova kordunica, na kojima će biti raspoređena rodna loza. U tom cilju, ako je porast trsa nedovoljno jak, vinograd se gnoji pojaĉanim dozama gnojiva i povećava se broj zalijevanja.

Radi boljeg razvoja trsa i radi toga da ne bi lastari smetali obradi zemljišta, druge godine pored svakog trsa treba nabitii dva kolĉića sa preĉkama u vidu letvica za koje se privezuju zeleni lastari prilikom njihovog porasta. U trećoj godini u vinogradu se formiraju špaliri.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.