Esca ili apopleksija vinove loze

75

Posljednjih godina veliku pažnju vinogradara širom svijeta, pa i kod nas, zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektično venuće ili sušenje vinove loze, o kojoj se još ne zna dostatno, pa se svake godine uvelike mijenjaju pogledi na ovu bolest i njezine uzročnike.

Iako eska nije u biti nikakva nova ili nepoznata bolest vinove loze, ipak je ona danas još prilično nejasna, unatoč brojnim istraživanjima u svijetu i unatoč tome što je po simptomima poznata još iz drevnih antičkih vremena.

Tipični simptomi eske u vegetaciji javljaju se na lišću vinove loze u vidu nekroza ili paleži između lisnih žila, koje se ponekad mogu pojaviti iznenada u vrlo kratkom roku. U početku razvoja bolesti ovi se simptomi na lišću javljaju u vidu crvenkastožute boje, koja daljnjim razvojem bolesti prelazi u smeđu boju, zbog nekroze i sušenja zahvaćenih dijelova lista.

Vrhovi mladica također venu, a može doći i do venuća i sušenja grozdova. Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs (pogotovo u slučaju mlađih trsova, koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno osušiti) ili samo dijela trsa (u slučaju starijih trsova).

Razvoj ovakvih simptoma ipak ne mora nužno dovesti do potpunog sušenja trsova vinove loze. Uzrok ovakvih simptoma na lišću i drugim organima vinove loze su patološke promjene u unutarnjem staničju loze, koje se na presjeku trsa zahvaćenog bolešću ogledaju u vidu razorenog staničja žutobijele boje, koje nastaje zbog djelovanja fi totoksina i enzima gljiva uzročnika.

Ovakve promjene se upravo dobro uoče prigodom rezidbe. Kao uzročnici ove bolesti danas se, prema najnovijim saznanjima, uglavnom navode vrste gljiva iz roda Fomitiporia (sinonim Phellinus), i to vrste Fomitiporia mediterranea i Fomitiporia punctata.

Često se uz ove vrste kao gljive uzročnici eske navode i gljive iz rodova Phaeoacremonium (P. aleophilum) i Phaeomoniella (P. chlamydospora), a prema najnovijim podatcima, vrste gljiva iz rodova Phaeoacremonium i Phaeomoniella više su karakteristične za jednu drugu bolest koja je po simptomima jako slična eski, a zove se petrijeva bolest vinove loze.

Glavne mjere zaštite od ove bolesti su isključivo preventivne, kao što su: korištenje zdravoga sadnog materijala, premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom kako bi se spriječio ulaz spora gljive u biljku, te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih trsova iz vinograda. Da se bolest ne bi prenosila, škarama za vrijeme rezidbe treba provoditi i dezinfekciju škarama.

Od izravnih ili kemijskih mjera zaštite fungicidima za sada, na žalost, ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspješno mogla spriječiti pojava ili širenje ove bolesti. Postoje podatci o različitoj osjetljivosti/ otpornosti nekih kultivara vinove loze, pa se tako kao izrazito osjetljivi kultivari navode Sauvignon, Cabernet Sauvignon i dr.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.