Obrada kao sustav održavanja tla

Obrada tla se primjenjuje u vinogradima koji su posađeni na ravnim i blago nagnutim terenima, na težim tlima. Osnovni joj je cilj osiguravanje povoljnijih uvjeta za rast korijenova sustava regulacijom vodozračnih odnosa u tlu, uništavanjem korova, unošenjem organskih i mineralnih gnojiva u zonu razvoja korijena.

Prema vremenu izvođenja razlikujemo jesensku (duboku obradu) i proljetnu odnosno ljetnu obradu tla.

Jesenska duboka obrada tla obavlja se nakon berbe radi dubinskog rahljenja tla i unošenja fosfornih i kalijevih gnojiva u tlo. Na teškim tlima dobro utječe i na stvaranje povoljnog vodozračnog režima tla. Dubina obrade ovisi o dubini prostiranja korijenova sustava, strukturi tla, a najčešće iznosi od 25 do 35 cm. Obrada se izvodi plugovima koji nagrću zemlju na redove vinograda (naoravanje), pri čemu stvorena brazda ostaje tijekom zime izložena povoljnom utjecaju niskim temperatura i akumulaciji vode, a u proljeće se obavlja razoravanje odnosno obrnuti postupak.

Podrivanje je pogodan način duboke obrade na težim i zbijenim tlima. Podrivačima se dubinski razrahljuje tlo u zoni razvoja korijenova sustava, popravlja se narušena struktura tla uzrokovana učestalim prolaskom mehanizacije. Podrivači se često rabe u kombinaciji s deponatorom mineralnih gnojiva čime se omogućava unošenje biljnih hraniva u zonu korijena.

Obrada tla tijekom vegetacije obavlja se ručno ili mehanizacijom (frezama, kultivatorima i sl.) kako bi se uništili korovi, održala dostatna količina vlage u tlu tijekom ljetnih mjeseci i u tlo unijela mineralna gnojiva kojima se tijekom vegetacije prihranjuje vinova loza.