Sve se sorte šljive uglavnom mogu podijeliti na tri skupine. U prvu se skupinu ubrajaju neke američke sorte i sorte japansko–kineskog podrijetla.
One uglavnom rađaju na dugim mješovitim jednogodišnjim, pa je za dobru rodnost potrebna redovita rezidba kako bi se svake godine stvorio dovoljan broj izbojaka. U drugoj se godini iz postranih vegetativnih pupova, smještenih u donjem i srednjem dijelu dugih jednogodišnjih izbojaka, oblikuju kratke rodne šibe i svibanjske kitice. Kratke rodne šibe i svibanjske kitice u navedenih sorata nisu dobra osnova za rod zbog premale lisne površine koja nije u stanju dobro prehraniti plodove.
Zbog toga se rezidbom na rod izrođeni dugi jednogodišnji izbojci odstranjuju. Druga skupina sorata (sorte iz skupine Ringlo, ‘Stanley’, ‘Ruth Gerstetter’) uglavnom rađa na kratkim rodnim šibama koje izrastaju iz postranih pupova duljih jednogodišnjih izbojaka. Razgranjavanje ove skupine sorata je slabo pa su krošnje prozračne i relativno dobro osvijetljene. Rodne izbojke uglavnom čine svibanjske kitice koje se same obnavljaju iz gornjeg vegetativnog pupa, pa traju više godina. Ako rezidba ovih sorata nije redovita, postupno dolazi do izduživanja grana i nestanka kratkih obrastajućih izbojaka na njihovu donjem dijelu.
Rodnost se premješta na vanjski dio krošnje i gubi se rodna površina. Zbog toga redovitom rezidbom treba sprječavati izduživanje grana uz pomoć skraćivanja i svođenja grane na niži izbojak ili granu. Treća skupina sorata, u koju se ubraja hrvatska sorta ‘Bistrica’, odlikuje se uskim kutovima grananja i uspravnim rastom koji dovodi do stvaranja krošnje u čiju unutrašnjost ne prodire dovoljno svjetla.
Šljiva ima izraženu dominaciju vrhova pa na njima često raste nekoliko duljih mladica. Zbog toga su niži dijelovi grana zasjenjeni. Rast i rodnost premještaju se u vrhove grana koje se pod teretom plodova povijaju te još jače zasjenjuju donje dijelove krošnje. Sorte iz treće skupine sklone su naizmjeničnoj rodnosti pa se u godinama s obilnim rodom grane lome zbog previše plodova.
Rezidba obuhvaća ranu izolaciju vrhova i obnovu rodnih izbojaka. To se postiže svođenjem grana na niži položeni jednogodišnji izbojak umjerene bujnosti i skraćivanjem jednog dijela kratkih jednogodišnjih izbojaka na najniži vegetativni pup kako bi se iz njega razvio duži jednogodišnji izbojak koji će u sljedećoj vegetaciji, iz svojih postranih pupova, oblikovati krake rodne šibe.