Paprena mliječnica

44

Paprena mliječnica (lat. Lactarius piperatus) jedna je od brojnih gljiva koje je čuveni švedski prirodnjak Carl Linne uvrstio u svoje povijesno djelo Specius Plantarum iz 1753. godine pod znanstvenim nazivom Agaricus piperatus.

Izvor: Wikipedia

U rod Lactarius premjestio ju je južnoafrički mikolog Christiaan Hendrik Persoon 1797. godine. Latinski nazivi roda i vrste odgovaraju hrvatskima. Hrvatski naziv roda glasi mliječnica, a latinski Lactarius što znači proizvodnja mlijeka. Latinski naziv vrste Piperatus znači papren.

Paprena mliječnica mikorizna je gljiva te stvara simbiotske veze s listačama poput bukve. U 19. stoljeću smatrala se lijekom protiv tuberkuloze. U novije vrijeme otkriveno je kako je njezin mliječni sok koristan u borbi s bradavicama. Kod branja valja imati na umu ne dodirnuti oči jer izaziva žarenje.

Raste po šumama listača i miješanim šumama Europe i na istoku Sjeverne Amerike, puno rjeđe u šumama četinjača. Preferira dobro glinasta tla, odnosno zasjenjena mjesta s dosta vlage.

Klobuk je u početku pomalo polukružnog oblika ili zvonolik, a kasnije izrazito ljevkast u središtu, promjera od 6 do 16 cm i nesimetričan. Kod mladih primjeraka rubovi klobuka uvijeni su prema stručku, a kasnije se ispravljaju, za suha vremena se raspucaju. Kožica klobuka je mat, izrazito bijele boje ili može biti s blagim krem tonom, u pravilu je tamnija u
središtu i svjetlija na rubovima. Glatka je ili pomalo baršunasta, suha na dodir. Listići su vrlo gusti, spuštaju se niz stručak, granaju se na brojne kratke listiće, u početku su bijeli, kasnije poprimaju krem ton, a u slučaju oštećenja na njima se pojavljuju žuto–smeđe mrlje. Meso je bijelo, gusto, no vrlo krto. U slučaju oštećenja pojavljuju se sivkaste mrlje zelenog tona i gusti, ljepljivi mliječni sok ljutog okusa po kojem je gljiva dobila ime. Sok u kontaktu sa zrakom ne mijenja boju ili poprima blago žuti ton. Stručak je visine od 4 do 8 cm, širine od 1 do 3 cm, bijele boje, pun, vrlo solidne strukture, glatke površine na dodir, sužen na bazi. Spore su jajolike, gotovo okrugle, neravne površine, otisak spora je bijele boje.

Vrijeme branja je od lipnja do studenog. Paprene mliječnice sadrže visoki udio bjelančevina, ugljikovodika i minerala: kalija, fosfora, magnezija i selena. Bogate su vitaminima C, D, D2, K1, kao i nikotinskom, pantotenskom i folijevom kiselinom. Od aminokiselina sadrži treonin, leucin, lizin, alanin te glutaminsku i asparaginsku kiselina.

Zbog ljutog okusa nisu osobito zanimljive gljivarima i zato ih neki ubrajaju u nejestive gljive. Najprikladnije je smjestiti ih među uvjetno jestive jer se mogu konzumirati nakon temeljite obrade. Obrada usoljavanjem iziskuje ponešto strpljenja. Potrebno ih je tri dana namakati u hladnoj vodi i pri tome je postupno izlijevati, zatim kuhati 15 minuta pa usoliti. Druga metoda je jednostavnija, ali iziskuje još veće strpljenje. Mliječnice se nasole i ostave mjesec dana. Rezultat bi trebao biti velika hrskavost, ugodna gorčina i svjetlosmeđa boja. Mogu se sušiti i osušene mljeti u prah pa koristiti kao ljuti začin.

Nije još znanstveno utvrđeno da paprena mliječnica ima ljekovite učinke, ali njezin kemijski sastav svakako govori u prilog tome. Prema više navoda, paprena mliječnica suzbija bakteriju koja uzrokuje tuberkulozu. Paprena mliječnica ublažava grčeve u listovima te zaustavlja razmnožavanje određenih vrsta tumorskih stanica. U određenoj mjeri smanjuje razinu šećera u krvi pa je konzumiranje povoljno za dijabetičare. Vitamin D jača kosti i poboljšava stanje kože. Vitamini B skupine imaju važnu ulogu u staničnom metabolizmu.

Ako se ne pripremi na ispravan način, može doći do oštećenja organizma. Ne preporučuje se osobama koje imaju tegobe s crijevima, gastritis, kao ni osobama s čirevima.

Slične gljive:

Runjavka Lactarius vellereus (Fr:Fr) je nejestiva, a ima vidljivo veće razmake među listićima. Najsličnija joj je pergamentna mliječnica (Lactarius pergamenus) (L.) Pers.) koja ima duži stručak niz koji se listići ne spuštaju, vidljivo naboran klobuk i čiji mliječni sok u dodiru s kisikom iz zraka prelazi u žutu boju.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.