Obična borovica, brin, brina, crna smrekinja, kleka ili fenja vrlo je ljekovita i ima široku primjenu u liječenju, ali je pri tome potreban i oprez. Najčešće se koriste bobice od kojih se često radi eterično ulje. Ima i dugotrajnu primjenu u kozmetici. Rijetki primjerci dožive 600 godina starosti. Drvo ima dekorativnu vrijednost.
Navaho narod ima dugu tradiciju korištenja boba, starosjedioci zapadnog dijela sjeveroameričkog kontinenta miješali su bobice s korom korijenja žutike kako bi spravljali čaj. Starosjedioci Amerike koristili su bobe i kao kontracepcijsko sredstvo za žene.
Obična borovica je najrasprostranjenija četinjača na svijetu. Rasprostranjena je na području cijele Europe, zapadne i sjeverne Azije, Sjeverne Amerike, ali i na sjeveru Afrike. Kod nas nastanjuje svijetle šume i šikare, raste obično s brezom, na vrištinama i bujadnicama, na otvorenim površinama, goletima i sječinama, po neobrađenim, zapuštenim, suhim, ogoljelim i kamenitim mjestima. Često raste na degradiranim, kiselim staništima kitnjakovih šuma. Raste na raznim tipovima tala, najčešće na kamenitoj i kraškoj podlozi, na suhim i siromašnim pjeskovitim i podzolastim tlima koja su uz umjerenu vlažnost najbolja, a raste i na vlažnim tlima. Dobro podnosi mraz i veliku sušu, može podnijeti zasjenu, ali se bolje razvija na otvorenom.
Obična borovica je dvodomni grm visine od 1 do 3 m ili rjeđe, raste kao stablo visine od 8 do 12 m,konusne ili jajolike krošnje. U muških primjeraka je uža, a u ženskih je više ili manje razastrt. U pršljenu su smještena po tri igličasta listića koji ostaju na izbojcima do četiri godine. Kora je tamnosiva ili sivosmeđa, izbojci crvenosmeđi, iglice su dužine 5-15 (-30) mm, sjedeće, ušiljene. Cvjetovi su žuti, sitni i jednospolni. Muški češeri sjede na izbojcima i žute su boje. Ženski cvjetovi podsjećaju na češeriće, izduženi su, mnogobrojni, blijedozelene boje i jajolikog oblika kada su nezreli i crnoplave boje i okrugli kada sazriju sa svjetlije plavim voštanim filmom ili bez njega. Aromatičnog su mirisa.
Vrijeme cvatnje je travanj i svibanj, a sazrijevanje plodova u jesen, točnije u listopadu iduće godine.
Plodovi sadrže do 42 % šećera, tvari koje daju boju, organske kiseline smole 9,5 %, eterično ulje do 2 %, terpene i mikroelemente. Kora sadrži 0,5 % eteričnih ulja, dok ga je u iglicama 0,18 %, 0,27 % askorbinske kiseline (vitamina C), a u peteljkama je 0,25 % eteričnih ulja. U korijenju su pronađena eterična ulja i saponini.
Koriste se u prvom redu plodovi. Uz plodove se koristi kora, iglice, vrhovi grančica i drvo, pa čak i korijenje. Plodovi se suše na zraku, u sjeni ili na temperaturi do 30°C. Sušiti treba samo zrele plodove, smeđe ili ljubičastocrne boje. Osušeni plodovi se čuvaju u drvenim ili staklenim dobro zatvorenim posudama. Destilacijom plodova dobiva se borovičino ulje. Ulje se može dobiti i suhom destilacijom drva. Borovičino ulje djeluje antiseptično i rastvara masti, a kod upale na koži u znatnoj mjeri prodire u organizam, što je povoljno kod upale zglobova.
Kao antibaktericidno sredstvo značajno je za liječenje plućnih bolesti. Otklanja taloženje mokraće u tijelu, preporuča se protiv vodene bolesti i kroničnog katara mjehura. Zapažen je utjecaj i na najrazličitije živčane smetnje i bolesti koje se javljaju kao posljedica. Djelotvorno je kod slabe izmjene tvari, a izuzetno ljekovito djeluje kod svih oboljenja želuca i crijeva.
Sirup od borovice vrlo dobro djeluje kod tuberkuloze pluća u dječjoj dobi. Djeluje baktericidno, poboljšava izmjenu tvari, izlučuje otrovne tvari, povisuje obrambenu snagu organizma. Sok ili čaj od plodova imaju povoljan utjecaj kod šećerne bolesti, probavnih smetnji, bolesti organa za disanje i dr. Žvakanje plodova borovice najbolje je sredstvo protiv svake zaraze.
Potreban je oprez kod primjene kako se osoba ne bi predozirala, budući da vrsta sadrži otrovne tvari. Upotreba bobica se pokazala kontradiktornom pri liječenju bubrega, odnosno ozbiljnih otrovanja i pojačanih upalnih procesa. Nikako se ne preporučuje kod napadaja peptičkog ulkusa, jakog gastritisa i kolitisa i nakupljanja vode u tijelu. Ne smiju je koristiti trudnice, djeca do starosti tri godine, a osobe starije od 55 godina trebaju je koristiti s oprezom. Nužno je prethodno savjetovanje s liječnikom kako bi se spriječile alergijske reakcije i pogoršanja bolesti.