Bakrom protiv antraknoze

41

Suradnik Maslinara Kristijan Franin piše o bolesti koja napada plod, a može se razviti na lišću i grančicama – antraknozi ili sušenju plodova.

BERBOM ODSTRANJUJEMO PLODOVE SA STABLA, MEĐUTIM, PREKID VEZE SA STABLOM NE ZNAČI KRAJ ŽIVOTA PLODOVA. Određeni fiziološki procesi se nastavljaju i dalje pa je stoga ubrane plodove potrebno u što kraćem vremenu transportirati od maslinika do uljare. Bilo bi zapravo idealno masline preraditi isti dan ili najkasnije unutar 48 sati. Maslinari će se složiti s tvrdnjom da zdrav i kvalitetan plod znači kvalitetan finalni proizvod, odnosno ulje.

Gljive i bakterije

Međutim što napraviti u onim situacijama kada zbog određenih razloga ne možemo odmah u preradu, kako sačuvati plodove i spriječiti njihovo daljnje propadanje. Neke bolesti i štetnici masline osim što uzrokuju štete u samoj proizvodnji mogu sa svojim razvojem nastaviti i nakon berbe i tako dokrajčiti ono što je već prethodno započeto u polju. Aktivnost mikroorganizama je posebno izražena u onim plodovima koji su prethodno mehanički oštećeni npr. tijekom berbe ili zbog prisutnosti štetnika.
U najznačajnije mikroorganizme ubrajamo vrste iz rodova Aspergilus, Alternaria, Cladosporium, Fusarium, PeniciliumRhizophus itd. Većina ovih gljiva izlučuju mikotoksine. Mikotoksini mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ili čak izazvati i smrt ljudi koji konzumiraju maslinovo ulje, konzervirane masline kao i ostale prerađevine. Osim prethodno navedenih gljiva, u oštećenim plodovima može doći do pojačane aktivnosti i nekih bakterija kao npr. vrsta iz rodova Clostridium, Pseudomonas, Enterobacter, ali i mnogih drugih.

Posljedica dugog i neadekvatnog skladištenja plodova masline je pojava truleži. U onim slučajevima kada iz bilo kojeg razloga nismo u mogućnosti odmah preraditi masline ili se berba jako odužila, plodove svakako treba skladištiti. Često u svakodnevnim razgovorima i međusobnim raspravama maslinari suprotstavljaju svoja mišljenja i stavove kako i na koji način skladištiti ubrane plodove. Bez obzira na sve preporuke o skladištenju plodova, dio proizvođača i dalje čuva plodove u vodi ili moru. Istraživanja su pokazala da čuvanje plodova u običnoj vodi potiče stvaranje mikotoksinacitrina. Smanjivanje populacije mikroorganizama koji uzrokuju truljenje i stvaraju mikotoksine se može provoditi upotrebom mikrovalova i temperaturnih tretmana.

Pregled i sortiranje

Gdje god je to moguće bilo bi poželjno obaviti pregled plodova i sortiranje. Dakle, izdvojiti sve uništene, djelomično oštećene, nagnječene i trule plodove jer tim postupkom smanjujemo širenje zaraze. Važnu ulogu u širenju i pojačanoj aktivnosti prethodno navedenih mikroorganizama ima maslinova muha. Plodovi koje je oštetila ličinka muhe imaju smanjenu mogućnost čuvanja. Prema tome, mogli bismo zaključiti da kvalitetna zaštita od muhe reducira razvoj ovih gljiva.

Bolest koja također napada plod, a može se razviti na lišću i grančicama, je antraknoza ili sušenje plodova. Ovu bolest uzrokuju gljive iz roda Colletotrichum. Iako u Hrvatskoj nisu zabilježene značajnije pojave antraknoze, postoje podaci da u nekim područjima gdje se uzgajaju masline (Italija i Portugal) štete mogu biti katastrofalne. Do infekcije dolazi za vrijeme sazrijevanja plodova. Bitno je naglasiti da se osjetljivost plodova na antraknozu povećava stupnjem zrelosti plodova. Do pojave prvih simptoma uglavnom dolazi u jesenskom periodu kada plodovi počinju mijenjati boju. Početni simptomi su okrugle smeđe točkice, a zatim trulež dijela ploda ili čitavog ploda. Konačno, plod se osuši, smežura i mumificira. Dio zaraženih plodova, tzv. mumije, otpadne, a dio ostane na stablu. Mumije, posebno one koje ostanu u krošnji, predstavljaju izvor infekcije u idućoj vegetaciji.

Na žalost prilikom berbe dio plodova završi i u preradi. Ulje dobiveno preradom zaraženih plodova je mutno, često crvenkastih nijansi, te ima povećani sadržaj slobodnih masnih kiselina i peroksidnog broja, a smanjenu oksidativnu stabilnost, odnosno općenito je loših organoleptičkih svojstava. Od naših domaćih kultivara osjetljiva je oblica, a od introduciranihfrantoio i gordales, dok leccino pokazuje relativnu otpornost. Neki autori navode mogućnost suzbijanja uzročnika antraknoze tretmanima vodom zagrijanom na 55˚C u trajanju od 5 min.

Limunska kiselina

Treba svakako imati na umu da visoke temperature u procesu prerade nisu bezazlene. Naime, temperaturne vrijednosti iznad 27 ˚C smanjuju kvalitetu ulja, a posebno utječu na fenolne spojeve. Istraživanja egipatskih znanstvenika spominju korištenje tzv. alternativnih fungicida, kao npr. askorbinsku i benzojevu kiselinu te kalijev sorbat. Najlošiji rezultat u tretiranju pokazala je limunska kiselina. Borba protiv organizama koji naseljavaju plodove je kompleksna i uključuje upotrebu brojnih metoda, od odabira površina za uzgoj i sadnje otpornih ili tolerantnih kultivara, preko agrotehničkih mjera pa sve do kemijske zaštite.
Neki posebni fungicidi za suzbijanje antraknoze u Hrvatskoj ne postoje pa se gljiva suzbija sredstvima koja se inače koriste u zaštiti od paunovog oka. Visoku učinkovitost su pokazala sredstva na osnovi bakra. Zaključno, mikroorganizmi koji naseljavaju plodove masline najčešće su posljedica nedovoljne zaštite od nekih vrsta štetnika, npr. maslinove muha, neadekvatne berbe (berba vibratorima i tresačima i tzv. berba s poda) i loših higijenskih uvjeta kod transporta, skladištenja i prerade.

Izvor: Maslinar.hr

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.