Štetni i korisni korovi u masliniku

571

Dr.sc. Marin Krapac ističe kako jednogodišnji ozimi korovi na nagnutim terenima sprečavaju erodivne procese, dok su jednogodišnji jari korovi veliki potrošači vode i biljnih hranjiva pa ih treba suzbijati.

Širenje korova

Frezanje maslinika treba provoditi prije nego što je formirano sjeme, jer će se u protivnom korovska vrsta samo proširiti maslinikom

Tlo je ograničeni resurs kojim je potrebno odgovorno gospodariti kako bi ga očuvali od degradacije te osigurali uvjete za odvijanje procesa koji utječu na plodnost tla i rodnost stabala maslina. Maslinici na našoj obali i otocima uspijevaju na različitim tipovima tla, od dubokih crvenica do plitkih skeletnih (kamenitih) tala, a u skladu s tipom tla moguće je primijeniti i odgovarajuće zahvate obrade te odabrati način gospodarenja tlom.

Konfiguracija

Način gospodarenja tlom, osim o tipu tla, ovisi i o konfiguraciji terena. Na nagnutim terenima, gdje je moguće provoditi obradu tla oranjem, potrebno je orati okomito na nagib terena na način da se brazda okreće prema gore kako bi se smanjili erodivni procesi. Ukoliko je nagib terena od 7 do 15° potrebno je terasirati teren, a prilikom terasiranja izvode se položene terase na koje se masline mogu posaditi u jedan ili dva reda. Kao mjeru sprječavanja erodivnih procesa preporuča se, u uvjetima gdje je dovoljna količina oborina (> 800 mm oborina godišnje), sjetva djetelinsko-travnih smjesa ili održavanje prirodne vegetacije košnjom ili malčiranjem. Na ovaj način korijenje trava veže čestice tla, a nadzemni dio ublažava degradaciju tala i vodenu eroziju uslijed djelovanja torencijalnih kiša (pljuskova).

Zatravnjivanje, osim što sprečava erodivne procese, utječe na povećanje sadržaja organske tvari u tlu, jer se košnjom travnatog pokrova organska djelovanjem mikroorganizama razgrađuje, mineralizira i prelazi u biljna hranjiva. Djetelinsko-travnati pokrov i prirodna vegetacija utječu na očuvanje bioraznolikosti u masliniku, a održavanje košnjom ili malčiranjem je potrebno provoditi kako nadzemni dio ne bi utjecao na porast relativne vlažnosti unutar maslinika te stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj gljivičnih bolesti. Ponekad se u maslinicima zatravnjivanje provodi u međurednom prostoru, dok se unutar reda tlo održava obradom ili se za suzbijanje korova primjenjuju herbicidi.

Obrada tla

Osim zatravnjivanjem, tlom u masliniku se može gospodariti tako da ga se obrađuje. Dubljom obradom u jesen produbljuje se sloj tla i omogućava prodiranje vode tijekom jesensko-zimskih oborina u dublje slojeve tla. Na ovaj način tijekom sušnih ljetnih mjeseci, kada maslini voda i najviše treba, u dubljim slojevima tla je na raspolaganju stablima maslina veće količina vode nego da ovaj zahvat u jesen nismo proveli. Tijekom ljetnih mjeseci, vrlo plitkom ljetnom obradom (do 10 cm) usitnjava se površinski sloj tla i prekida kapilaritet, jer se voda u tlu nalazi u mikroporama koje tvore mikrokapilare i evaporacijom se gubi u atmosferu. Na taj način, plitkom ljetnom obradom u određenoj se mjeri utječe na očuvanje nakupljene (akumulirane) vode u tlu.

Obradom, osim što gospodarimo vodom u masliniku, unosimo organska i anorganska gnojiva u tlo te uništavamo korove. Organska gnojiva potrebno je unijeti u tlo kako se volatizacijom dušik iz stajnjaka (stajskog gnoja) ne bi izgubio u atmosferu. Jedna od zadaća obrade je i suzbijanje korova, no pri tome je važno voditi računa na koji se način pojedini korovi razmnožavaju. Naime, korovi se mogu razmnožavati generativno (sjemenom) ili vegetativno (dijelovima biljke).

Ukoliko je riječ o sjemenskim korovima, obrada ili frezanje maslinika se treba provoditi prije nego što je formirano sjeme, jer će se u protivnom korovska vrsta samo proširiti maslinikom. Među jednogodišnjim sjemenskim korovima razlikuju se jednogodišnji ozimi, poput kostriša (Senecio vulgaris), crvene mrtve koprive (Lamium purpureum), talijanskog ljulja (Lolium multiflorum) ili divlje zobi (Avena fatua) te jednogodišnji jari poput lobode (Chenopodium album), tusta (Portulaca oleracea), ili šćira (Amaranthus retroflexus). Jednogodišnji ozimi korovi niču u jesen i prezime u masliniku, a zbog toga na nagnutim terenima imaju pozitivan učinak sprečavanja erodivnih procesa izazvanih višom količinom oborina u jesensko-zimskom periodu. Jednogodišnji jari korovi niču u proljeće, većeg su rasta, a pošto su prisutni tijekom cijele vegetacije i veliki su potrošači vode i biljnih hranjiva konkurentni su maslini, pa ih je potrebno suzbijati.

Vrste korova

Ukoliko je pak riječ o korovima koji se vegetativno razmnožavaju, poput pirike (Agropyron repens syn. Elymus repens) koja se razmnaža podzemnim rizomima, obradom ili frezanjem dolazi do presjecanja podzemnih rizoma i intenzivnog razmnažanja ovog korova u masliniku. Suzbijanje višegodišnjih korova koji se vegetativno razmnožavaju vrlo je teško te se za njihovo suzbijanje primjenjuju translokacioni herbicidi koji unište ne samo nadzemni dio biljke, već i podzemne stabljike koje služe razmnožavanju korova.
Jedan od načina održavanja tla u masliniku je ispašom stoke, najčešće ovaca, a ovakav način zadržao se uglavnom na otocima Pagu i Cresu.

Prednost ovog načina je što ovce ispašom kontroliraju rast korova, a svojim izmetom obogaćuju tlo organskom tvari koje u tlima na području uzgoja maslina uglavnom nedostaje. Problem uzgoja maslina i ovaca na istoj površini jest taj što su debla maslina viša, jer ovce obrste donje grane stabala maslina, pa je i sama krošnja viša te se rezidba i berba teško obavljaju s tla.

Odabir načina održavanja tla u masliniku ovisi o karakteristikama tla, konfiguraciji terena, klimi, mogućnostima primjene strojeva te o načinu maslinarske proizvodnje (konvencionalna ili ekološka).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.