Drvo crnog oraha

Odrasli crni orah može doseći visinu od 30 do 35 metara te prsni promjer od 76 do 102 cm. Raste kroz cijelo vegetacijsko razdoblje bez izrazitog zastoja u rastu.

Najljepše uspijeva u čistim sastojinama gustog sklopa, a podnosi miješanje s cerom, javorom, bukvom, jasenom, brijestom, trešnjom i hrastom lužnjakom. U mladosti je visinski prirast velik i iznosi preko 1 metra godišnje. Prosječni debljinski prirast u 50 godina iznosi 0,5 cm, dok je to u Americi 1,0 cm.

U nas se uzgaja u ophodnjama od 80 godina, iako neki znanstvenici (Babogradec) smatraju da najbolje rezultate na vukovarskom području daje u 90-oj godini. Probleme u uzgoju crnog oraha stvaraju biotski i abiotski čimbenici. Od biotskih u mladosti najviše šteta rade glodavci: zec, miš i voluharica te srneća divljač. Štete su uglavnom na mladim stabalcima do 4 godine te na korijenskom sustavu.

Od insekata štetu može napraviti hrušt, grčica, gubar i zlatokraj, a od gljivičnih bolesti Nectria galligena koja uzrokuje rak kore. Na području istočne Slavonije nisu u većoj mjeri primjećeni navedeni biotski problemi, ali zato crni orah često stradava od ranog i kasnog mraza.

Sušna godina smanjuje visinski i debljinski prirast, pogotovo na području Vukovara gdje prosječna godišnja količina padalina iznosi 621 mm, što je ispod minimuma potrebnog za uspijevanje crnog oraha. Godine 2006. zabilježeno je prvo veće sušenje kultura uslijed dugotrajnog ležanja površinske vode. Osim Šumarije Vukovar, UŠP Vinkovci, kulture crnog oraha podižu se i u Šumariji Ilok, dok u ostatku zemlje crni orah nalazimo na nešto većim površinama u baranjskim šumarijama (UŠP Osijek) te na manjim površinama u UŠP Našice i UŠP Zagreb, dok je u manjim količinama unesen u pojedine sastojine listača unutar UŠP Bjelovar, UŠP Koprivnica i UŠP Nova Gradiška. Ukupna površina ostatka Hrvatske na kojima se uzgaja crni orah iznosi 168,82 ha s 29 047 m³ drvne mase.

Drvo crnog oraha iznimne je kvalitete i jako cijenjeno. Vrlo je karakteristične tamne boje zbog čega mu je i estetska vrijednost velika te ima široku paletu uporabljivosti. Najpoznatija namjena je u proizvodnji pilanske oblovine i furnira. Koristi se za proizvodnju svakovrsnog i najfinijeg ekskluzivnog namještaja, unutrašnju dekoraciju, posebne proizvode raznovrsne namjene i izradu kundaka za lovačke puške. Drvo ima izvanrednu teksturu i čvrstoću, vrlo je trajno, bogato obojeno tamno smeđim nijansama i ima usku svijetlu bjel. Lako se obrađuje i otporno je na djelovanje raznih gljivica i insekata.

Plod se također višestruko koristi. Jezgra je jestiva i služi kao hrana životinjama, a konzumira je i čovjek. Upotrebljava se kao dodatak konditorskim proizvodima i hrani, dok se ljuske oraha koriste za izradu nakita. Veliki potencijal crnog oraha jest u farmakologiji i medicini, no ta svojstva nisu u potpunosti istražena. Jedna od legendi kaže kako je crni orah unesen na imanje Bellye u Baranji kako bi plodovi služili kao lijek za divljač.

Nažalost, industrijska prerada drva crnog oraha u Hrvatskoj zapravo i ne postoji iako je u nama susjednim državama, prvenstveno Italiji, Austriji i Njemačkoj, itekako cijenjena jer služi za izradu ekskluzivnog namještaja i ostalih luksuznih predmeta. U prilog tome govori činjenica kako trupci crnog oraha imaju višestruko višu vrijednost na tržištu nego trupci istih dimenzija drugih vrsta drveća. Ipak, u nas je proizvodnja svedena na pojedinačnu narudžbu za izradu ekskluzivnog namještaja, čime je potencijal ove vrste u potpunosti neiskorišten.

I danas se vode rasprave, kako stručnjaka, tako i laika, treba li nam crni orah, što s postojećim kulturama učiniti i treba li ga početi organizirano uzgajati. Činjenica je kako u svjetlu klimatskih promjena ova vrsta zaslužuje više pažnje i da je moguće povećati površine pod njenim kulturama bez ugrožavanja autohtonih šuma. Trenutni potencijal uzgoja ove vrste nije do kraja iskorišten.