Sve vrste peradi razmnožavaju se jajima. Iz jajeta se razvija zametak ukoliko su oplođena.
U peradarstvu razlikujemo proizvodnju konzumnih jaja koja nisu oplođena i uzgoj rasplodnog jata čija su jaja oplođena.
Spolna zrelost ženske peradi vezana je za nesivost, a muške uz početak rasplodne eksploatacije, a nastupa različito s obzirom na vrstu peradi. Spolna zrelost lakih tipova kokoši nastupa sa 4,5 do 5 mjeseci starosti, a teških tipova sa 5,5 do 6 mjeseci. Kod pura, spolna zrelost lakih tipova nastupa sa 7,5 do 8 mjeseci starosti, a teških tipova 8 do 8,5 mjeseci. Guske spolnu zrelost postižu sa 9 do 10 mjeseci starosti, a patke sa 5 do 6 mjeseci.
Bitni čimbenici koji utječu na kvalitetu i količinu rasplodnih jaja su: odnos mužjaka i ženki, zdravlje jata, tretiranje protiv zaraznih bolesti, starost jata, raspored i broj gnijezda, kao i skupljanje, skladištenje i sortiranje te dezinfekcija rasplodnih jaja.
Oplođenost jaja može se kretati od 60 do 99%. Oplođenost ovisi o vrsti peradi, godišnjem dobu, hranidbi jata te omjeru ženskih i muških grla. U praksi nailazimo na oplođenost jaja kokoši od 95%, pura 85%, a pataka i gusaka od 80 do 85%. Vrlo bitan je omjer ženki i mužjaka. Tako jedan mužjak ide na 15 kokoši nesilica, 10 srednje teških kokoši nesilica, na 10-12 pura, 3 do 5 gusaka i 5 do 7 pataka. Nasađivanje jaja može se vršiti prirodni i umjetno.
Razvoj pilića u jajetu traje 21 dan. U pravilu se uvijek nasađuju jaja čiste ljuske pri čemu se mora voditi računa o masi jajeta. Nasađuju se svježa jaja do 4 dana starosti jer dužim držanjem jaja dolazi do pada uspjeha valivosti. Prirodni način nasađivanja koristi instinkt kvocanja ženki. Raskvocana kvočka nasađuje se na određeni broj jaja i drži posebno u prostoriji gdje joj odgovaraju mikroklimatski uvjeti i gdje se ne uznemirava. Pod kokoš možemo nasaditi 10-15 jaja, puru 13-19, gusku 11 do 15, dok patke nerado sjede na jajima. Najbolje na jajima sjede pure pa se tako pod njim može nasaditi i do 25 kokošijih jaja. Za vrijeme nasada ženka dnevno ustaje s jaja 1 do 2 puta dnevno radi hranjenja i napajanja. Nakon dvadesetprvog dana dolazi do valjenja pilića. Oni se tad izuzimaju ispod kvočke, stavljaju u poseban prostor gdje se suše, a ljuska se odstranjuje iz gnjezda. Ako nije došlo do izvale pilića, vrši se pregled. Ukoliko jaje nije bilo oplođeno takvo jaje se označava kao “mućak”, a ukoliko je uslijed nekakvih nepovoljnih uvjeta zametak uginuo, takvo jaje se označava kao “ugušak”. Kada su pilići osušeni ponovno se stavljaju pod kvočku.
Svrha umjetnog nasađivanja jaja je proizvodnja jednodnevnog podmlatka uz korištenje inkubatora. Ovo su uređaji u koje se ulažu jaja, a građeni su tako da osiguravaju uvjete za razvoj zametka. Inkubatori se dijele u jednoslojne, višeslojne i selekcijske. Kod jednoslojnih jaja se slažu u jednom redu, a zagrijavanje se obavlja samo s gornje strane. Ovaj tip inkubatora karakterizira mali kapacitet, a jaja se okreću ručno. Kod višeslojnih inkubatora jaja se slažu u više slojeva, a zagrijavanje se vrši sa svih strana. Višeslojni inkubator se dijeli u predvalionik i valionik koji se razlikuju po uvjetima inkubiranja. U predvalioniku se jaja inkubiraju od 1 do 18-tog dana, a 19-ti dan se premještaju u valionik gdje borave do valjenja.
No hate ali moja nastavnica Biologije u skoli bolje objasnjava rekoh vec no hate samo kazem.