Kupusna kila

84

Zbog vrućina koje zadnjih sezona bilježimo krajem lipnja i/ili početkom mjeseca srpnja, uz nagle prodore kratkotrajnih, ali vrlo vlažnih ciklona s navodnjavanjem usjeva, kupusna kila (Plasmodiophora brassicae) ponovno postaje sve izraženiji problem pri uzgoju kupusnjača iz ljetne sadnje.

Na korijenu ili hipokotilu zaraženih biljaka se formiraju zadebljanja koja u početku imaju boju korijena, a kasnije ta mjesta postaju smeđa i pucaju. Veličina zadebljanja prvenstveno ovisi o starosti biljaka, građi korijena i razdoblju u kojem su zabilježene (re)infekcije. Štete su najveće ako sadimo već napadnute presadnice (vidi sliku). Naknadno zaražene biljke u polju rijetko propadaju, niže su rastom, a starije lišće žuti i osuši se. Određena svojstva tla izravno utječu na slabiju ili jaču pojavu kupusne kile.

Kupusnoj kili pogoduje što veće zasićenje tla vlagom i temperature u zoni korijena iznad od 20°C. Tla u kojima je u gramu manje od 103 spora uzročnika bolesti nisu pogodna ra razvoj kile. Ipak, kiselost zemljišta (pH vrijednost) je najvažniji ekološki faktor povezan s pojavom kupusne kile. U pravilu visoki sadržaj kalcija (Ca) i alkalna reakcija tla inhibiraju razvoj kupusne kile, ali uz dovoljno “izvora zaraze”, optimalnu vlažnost i povoljne temperature čak niti tada razvoj bolesti nije u potpunosti zaustavljen.

Poznato je da i drugi elementi u tlu (npr. bor, dušik) također izravno utječu na pojavu ove bolesti. Jedine prihvatljive mjere zaštite jesu otpornije sorte i/ili hibridi, plodored, kalcifikacija i prema potrebi hidro-melioracijski zahvati kojima se na teškim tlima smanjuje previsoka vlažnost. Tradicionalno se u mnogim zemljama održavanje kalcizacijom pH vrijednosti iznad 7.0 smatra dobra mjera zaštite protiv kupusne kile. U novije se vrijeme protiv kupusne kile preporučuje preventivna primjena “vapnenog dušika” (kacijev-cijanamid). Solarizacija uz pokrivanje površina plastičnim folijama umanjuje potencijal kupusne kile u tlu.

Zaražene biljke za ljetnih vrućina pokazuju simptome venuća, što s plavičasto-zelenom promjenom boje lišća može nalikovati nedostatku vlage ili hraniva. Glavice kupusa su manje i nedovoljno čvrste. Ako je zaražen samo manji dio korijena ili su biljke inficirane u drugom dijelu vegetacije tada simptomi nisu izraženi, a urod nije bitno umanjen. Na ovakav način uzročnik bolesti napada korijen kupusa, cvjetače, brokule, prokule, stočne repe, rotkvice, gorušice i uljane repice.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.