Jesenska sjetva povrća

1690

Osim sjetve povrća, tijekom jeseni, većina povrtlara priprema zemlju za narednu sezonu. Pod tim podrazumjevamo gnojenje, odnosno, razbacivanje stajskog gnoja.

Značaj ove operacije je utoliko veći ako se zna da stajski gnoj, osim što biljke opskrbljuje hranjivim tvarima, u velikoj mjeri utječe i na popravljanje strukture tla. Stoga je na težim tlima koja se odlikuju slabim mikrobiološkim aktivnostima i potreba za stajskim gnojem veća. Međutim, ukoliko želimo maksimalno iskoristiti njegovu vrijednost nužno ga je odmah po razbacivanju ukopati tj. zaorati u tlo.

Čak su i znanstvenici dokazali da stajski gnoj koji ostaje nezaštićen u vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. Dakle, kada smo pripremili tlo i ukoliko nam klimatske prilike to dozvoljavaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvu, odnosno, sadnju povrća. Rokove sjetve trebamo poštivati jer o njima ovisi visina uroda, vodeći računa da u slučaju ekstremnih temperatura sjetvu povrća ipak možemo pomjeriti za deset do petnaest dana.

Osim navedenih kultura obavlja se i sjetva blitve, rotkvice te sadnja presadnica artičoke, endivije, poriluka, raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule. Pored toga tijekom listopada obavlja se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije same sadnje potrebno potopiti u otopinu fungicid – botriticida i to u trajanju od 10-15 minuta. Na taj način češnjak smo u startu zaštitili od truleži.

Dubina sadnje češnjaka nije ista za jesensku i proljetnu populaciju. U jesen češnjak se sadi na 4-6 cm, a tijekom proljeća na 2-3 cm od razine tla. Za sadnju se uzimaju vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Na četvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama češnjeva.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.