Jesen u vrtu

Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati ili saditi različite vrste povrća. Ali, ipak sve ovisi o vladajućim klimatskim prilikama što najbolje pokazuje i ova godina.

Vrućine i duža sušna razdoblja tijekom srpnja ali i u i kolovozu u velikoj su mjeri poremetili planove mnogih vrtlara. Ipak, statistički podatci pokazuju da je za mjesec rujan karakteristično postupno normaliziranje klimatskih prilika.

Pod tim podrazumijevamo sve učestalije oborine koje u dobroj mjeri umanjuju negativne posljedice koje prouzročuje nedostatak vlage u tlu i zraku. Osim sjetve povrća, tijekom jeseni, većina vrtlara priprema zemlju za narednu sezonu. Pod tim podrazumijevamo gnojenje, odnosno, razbacivanje stajskog gnoja ili organskih peletiranih gnojiva. Međutim, ukoliko želimo maksimalno iskoristiti njegovu vrijednost nužno ga je odmah po razbacivanju ukopati tj. zaorati u tlo. Čak su i znanstvenici dokazali da stajski gnoj koji ostaje nezaštićen u vrtu za samo tri Sjetva povrća u toplijim područjima izgubi četvrtinu svoje vrijednosti.

Dakle, kada smo pripremili tlo i ukoliko nam klimatske prilike to dopuštaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvu, odnosno, sadnju povrća. Rokove sjetve trebamo poštivati jer o njima ovisi visina uroda, vodeći računa da u slučaju ekstremnih temperatura sjetvu povrća ipak možemo pomjeriti za deset do petnaest dana. Osim navedenih kultura obavlja se i sjetva blitve, rotkvice te sadnja prijesadnica artičoke, endivije, poriluka, raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule.

Pored toga tijekom listopada obavlja se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije same sadnje potrebno potopiti u otopinu fungicid – botriticida i to u trajanju od 10-15 minuta. Na taj način češnjak smo u startu zaštitili od truleži.