Hranidba krava u periodu laktacije

Od početka laktacije pa nadalje, znatno se povećava proizvodnja mlijeka i zato mlječno grlo zahtijeva adekvatne količine tjelesnih rezervi.

Krave maksimalno proizvode mlijeko izmedju 30 i 50 dana po telenju, a maksimalan unos suhe tvari je izmedju 60 i 90 dana nakon telenja. U ovom periodu je potrebno visoko proizvodnim grlima davati dobro izbalansirane obroke sa visokim sadržajem energije kako bi se što bolje zadovoljile njihove potrebe u hranjivim materijama i kako bi se postiglo dobro zdravlje kao i fertilnost (plodnost) životinja.

Oko 90-og dana laktacije unos suhe tvari je dovoljan da zadovolji potrebe krava u hranjivim tvarima. Od 90-og dana pa nadalje, proizvodnja mlijeka postupno opada, ali unos suhe tvari ostaje na relativno visokom nivou što rezultira pozitivnim energetskim balansom i time se izgubljene tjelesne rezerve sa početka laktacije nadoknađuju, pa krava tako obnavlja tjelesnu kondiciju. Savjetuje se pažljivo snabdijevanje krava sa lako probavljivim ugljikohidratima (kukuruz) zato što krave mogu nepotrebno povećati tjelesnu težinu pri kraju laktacije, a to se ne preporučuje.

Najbolje ih je hraniti sa obrocima bogatim kabastim tvarima sa niskim sadržajem lakoprobavljivih ugljikohidrata. Krave koje su previše mršave u vrijeme telenja, gube tjelesne rezerve što rezultira smanjenom proizvodnjom mlijeka. Ako je prosječna tjelesna kondicija krava u ranoj laktaciji preniska, trebalo bi provjeriti obrok, jer nivo energije u obroku može biti prenizak da bi krave zadovoljile svoje potrebe u hranjivim materijama.

Krave premršave 200-og dana laktacije treba snabdijevati sa hranivima bogatim energijom tj. treba im davati dodatne količine koncentrata i kvalitetnih kabastih hraniva kako bi im se popravila tjelesna kondicija. Lakše se postiže bolja tjelesna kondicija u vrijeme laktacije nego u periodu zasušivanja, pa se preporučuje da se kravama podesi kondicija izmedju 200 i 300 dana laktacije kako bi imale optimalnu kondiciju u periodu zasušivanja.

Za vrijeme zasušenog perioda, tjelesna kondicija se može samo neznatno popraviti. Krave veće tjelesne mase obično imaju teskoće pri telenju, a često se kod njih javlja zaostajanje placente i drugi metabolički poremećaji. Ako su krave ugojene u i periodu laktacije, one obično dostižu maksimum u proizvodnji mlijeka, a ako su ugojene u II periodu laktacije, treba im podesiti obroke zato što kondicija krava u vrijeme telenja mora biti na pravom nivou. Redukcija tjelesne kondicije u periodu zasušenja nije preporučljiva, pa je zato potrebno u II periodu laktacije ugojene krave hraniti sa manjim količinama koncentrata ili ih potpuno isključiti, a također im treba davati i kabasta hraniva sa nižim sadržajem energije.

Za veća stada je preporučljivo napraviti proizvodne grupe kako bi im se davala optimalna količina hrane prema potrebama.