Potrebe pšenice za mineralnim hranivima

2246
Spread the love

Pšenica je najvažnija krušna žitarica i najraširenija poljoprivredna kultura u svijetu, a osim toga i osnovna hrana velikom dijelu svjetskog stanovništva.

Njeni najvažniji dijelovi, zrno i slama, se hrane i sastoje od 15 elemenata. Najzastupljeniji u sastavu pšenice su N (dušik), P (fosfor), K (kalij), Ca (kalcij), Mg (magnezij) i Si (silicij), nešto niža zastupljenost je Fe (željezo) i S (sumpor) dok su najniže zastupljeni Zn (cink), Ni (nikal), Mn (mangan), Mo (molibden), Cu (bakar), Co (kobalt) i B (bor).

Svakako je važno naglasiti kako su N, P i K hraniva koja je potrebno u određenoj količini dodavati i na najplodnijim tlima, bez obzira radi li se o direktnoj gnojidbi pšenice ili pojačanoj gnojidbi predkulture iza koje se sije pšenica. Količina potrebnih navedenih hraniva ovisi o ostvarenom prinosu zrna i pripadajućih žetvenih ostataka (slame). Približno za 1 tonu priroda (zrna i slame) potrebno je 25 – 35 kg N (dušika), 10 – 15 kg P2O5 (fosfora) i 20 – 30 kg K2O (kalija).

NAJBOLJA ISKORISTIVOST DUŠIKA (N) U UZGOJU PŠENICE I DRUGIH OZIMIH ŽITARICA

Kao i većina drugih biljaka i žitarice zahtijevaju dušik tijekom cijelog vegetacijskog perioda. U početnim fazama razvoja biljčice su slabo razvijene i imaju manju masu korijena, što znači da su u toj fazi razvoja u stanju usvojiti manju količinu dušika jer je on pokretan i pojedini njegovi oblici se ne vežu u tlu nego se brzo spuštaju dublje u tlo, ispod dohvata mladog korjenčića. Prilikom planiranja dušičnih prihrana treba računati da se veće količine dušičnih gnojiva osiguraju u fazi intenzivnog porasta biljaka (faza vlatanja – izduživanja stabljike). Zato dušične prihrane treba tempirati tako da se osigura kontinuirana opskrba biljaka dušikom tijekom cijelog proljetnog razdoblja. To će se dobiti višekratnom primjenom dušičnih gnojiva i to 3 – 4 puta, ovisno o raspoloživosti dušika i duljini vegetacije biljaka. Iskoristivost dušika iz mineralnih gnojiva prosječno je 50%, a povećanje iskoristivosti može se dobiti ukoliko se koriste manje količine dušika u više navrata.

POTREBE PŠENICE I DRUGIH OZIMIH ŽITARICA ZA FOSFOROM (P)

Izražena potreba za fosforom javlja se u dva navrata u životnom ciklusu žitarica. Prvi puta je to rano, tijekom rasta korijena, a drugi puta u trenutku prijelaza iz vegetativne u generativnu fazu razvoja (cvatnja – oplodnja). Fosfor stimulira ozime žitarice da ranije krenu sa busanjem, a samim tim ranije formiraju sekundarno korjenje koje omogućuje bolji razvoj biljaka i ostvarenje većeg prinosa. Budući da je fosfor u tlu sporo pokretan mora se primjeniti u osnovnoj gnojidbi zajedno s osnovnom obradom (najčešće uz oranje) kako bi se uspio rasporediti po cijeloj dubini oraničnog sloja. Na taj način će biljkama biti dostupan i u kasnijim fazama rasta (cvatnja – oplodnja) kada je opet izraženija potreba za njim od strane biljaka. Korijen će rastući u dubinu iskoristiti dostupni fosfor za ostvarenje većeg prinosa bolje kvalitete.

DINAMIKA USVAJANJA KALIJA (K) KOD PŠENICE I DRUGIH OZIMIH ŽITARICA

Kalij je hranivo čija je uloga nenadomjestiva u procesima disanja, fotosinteze i zaštiti biljaka od napada patogena. Isto tako, kalij je taj koji čini biljku otpornijom na sušu, mraz i salinitet. Nedostatak kalija kod ozimih žitarica manifestira se pojavom tankih i niskih stabljika s kratkim internodijima, a na sekundarnim stabljikama se ne formira klas. Nedostatak kalija ima utjecaj i na kvalitetu zrna, a manifestira se kroz smanjenje krupnoće zrna te smanjenje hektolitarske mase i mase 1000 zrna.

Dinamika usvajanja kalija slična je dinamici usvajanja dušika, a to znači da se kalij usvaja od nicanja do početka klasanja ili skoro do kraja vegetacije. Treba ga primjenjivati zajedno s osnovnom ili najkasnije sa startnom gnojidbom jer slično kao i fosfor nije podložan ispiranju u dublje slojeve tla. Treba napomenuti kako teška glinovita tla vežu kalij pa se često na njima javljaju znakovi njegova nedostatka, iako ga u tlu ima dovoljno prema kemijskoj analizi tla.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.