Pljesnivost kukuruza

33

Kukuruz se kod nas koristi za prehranu ljudi i domaćih životinja. Na zrnu kukuruza u polju tijekom vegetacije, pogotovo kasnije tijekom skladištenja, javlja se veći broj fitopatogenih gljivica, koje značajno mogu utjecati na urod a osobito na kakvoću ploda.

Najvažniji je problem koji se veže uz te parazitske gljivice stvaranje određenih spojeva, s izrazito štetnim djelovanjem na ljude i životinje, ako koriste takav zaraženi kukuruz u prehrani. Gljivice koje stvaraju takve štetne spojeve uglavnom dolaze iz rodova Fusarium, Aspergillus i Penicillium. Spojevi koji nastaju kao produkt njihova metabolizma nazivaju se mikotoksini, i oni mogu uzrokovati vrlo opasne bolesti zvane mikotoksikoze i na čovjeku ali i na životinjama hranjenima zaraženim kukuruzom.

Mikotoksini su izrazito mutageni, genotoksični i kancerogeni spojevi i stoga je vrlo važno uočiti prisutnost tih gljivica i takav kukuruz u potpunosti izbaciti iz prerade za hranu ljudi i domaćih životinja. Kod nas se čini velika greška, jer se vrlo često baš takav zaraženi kukuruz koristi za hranidbu domaćih životinja, prije svega svinja, a onda preko mesa koje jedemo od životinja hranjenih takvim kukuruzom, mikotoksini koji se tada već nalaze u mesu, uzrokuju mikotoksikoze i na ljudima.

Najčešći mikotoksini koje stvaraju ove gljivice na kukuruzu su iz skupine fumonizina, ohratoksina, zearalenona, trihotecena i dr.

Pljesnivost kukuruza je zajednički naziv za bolest na zrnu kukuruza, koje uzrokuje više vrsta patogenih gljivica i ova bolest je najštetnija i najopasnija na kukuruzu u našim uvjetima, ali i u cijelom svijetu. Bolest se javlja potkraj vegetacije još u polju, na klipu kukuruza, ali i poslije˝, u tijeku skladištenja u silosima. Najvažniji uzročnici su gljivice iz roda Fusarium. Jedna od njih je vrsta Fusarium graminearum, koja uzrokuje tzv. ruzičastu pljesnivost kukuruza. Obično se simptomi javljaju ili na dnu ili na vrhu klipa kukuruza, a između redova zrna pojavljuje se karakteristični svijetloružičasti micelij, po kojem se bolest i naziva ruzičastom pljesnivošću i vrlo lako raspoznaje. Druge vrste parazitskih gljivica iz roda Fusarium, koje također uzrokuju pljesnivost su Fusarium moniliforme i Fusarium subglutinans.

Obično se bolest koju uzrokuju ove dvije gljivice još naziva i fuzarijska pljesnivost. Simptomi se javljaju obično na pojedinačnim zrnima ili skupini zrna, a preko njih se oblikuje karakteristična brašnasta bijela prevlaka. Time se ovi simptomi razlikuju od simptoma ružičaste fuzarijske pljesnivosti, koja se kako smo rekli javlja na dijelovima klipa (vrhu ili dnu), ili čak na cijelom klipu i stvara ružičasti micelij. Mikotoksini koje stvaraju gljivice iz ovog roda najčešće su iz skupine fumonizina.

Uz gljivice iz roda Fusarium pljesnivost na kukuruzu mogu izazvati i duge gljivice iz rodova Aspergillus, Penicillium. Obično naseljavaju mehanički oštećena zrna kukuruza, stvarajući karakteristične prevlake. Ako je riječ o gljivicama iz roda Aspergillus, onda su to crne ili zelenožute prevlake, a ako je riječ o rodu Penicillium, onda su to prevlake plavozelene boje. Aspergillus vrste uglavnom stvaraju mikotoksine iz skupine ohratoksina, aflatoksina, patulina i dr. Pencillium vrste uz ove stvaraju i mikotoksine grizeofulvin, pencilinsku kiselinu i dr.

Sve spomenute gljivice uvijek su prisutne u prirodi na poljima kukuruza, a intenzivnije se javljaju u uvjetima vlažnog vremena, s tim da je vlažno i toplo vrijeme pogodnije za širenje bolesti koje uzrokuju gljivice iz roda Fusarium, a vlažno i hladno vrijeme za druge spomenute gljivice. Iz polja ove gljivice nastavljaju razvoj na zrnu kukuruza i tijekom skladištenja, pogotovo ako im uvjeti u skladištima odgovaraju, a to se obično događa ako se skladišti još vlažan kukuruz.

Zaštita od pojave ovih izrazito štetnih i po zdravlje ljudi i životinja opasnih gljivica provodi se uzgojem otpornijih kultivara, a najbitnije je da kukuruz prije prevoženja u skladišta bude s malim postotkom vlage i da skladišta imaju mogućnost prozračivanja, čime se smanjuje mogućnost razvoja ovih gljivica, a time i pojave mikotoksina.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.