Propusti u suzbijanju korova u šećernoj repi

Posljednjih godina, zbog gospodarskih i ekoloških razloga, nastoji se racionalizirati primjenu herbicida a da se ne umanji njihov biološki učinak.

Ovakav pristup suzbijanju korova, između ostalog, uključuje primjenu herbicida samo u post-em roku, višekratnu primjenu smanjenih dozacija herbicida i primjenu orošivača. Mogućnosti ovakve primjene većina proizvođača šećerne repe vrlo je dobro prihvatila i može se reći svladala.

Princip ovakvog pristupa je u tomu da primjenjujemo male dozacije herbicida u ranijim stadijima razvoja korova (rani klični stadij do prvog para pravih listova). Niske dozacije na šećernu repu djeluju manje depresivno nego propisane, a zadovoljavajuće djeluju na male korove. Osim toga, višekratnom primjenom ovako malih dozacija “hvatamo” korove u nicanju tijekom cijeloga kritičnog razdoblja zakorovljenosti repe, jer sve korovne vrste nikad nisu prisutne u isto vrijeme u usjevu. Naime, da bismo mogli primijeniti jednokratno punu (propisanu) dozu pripravka, moramo čekati da i šećerna repa rastom dođe u optimalnu fazu za primjenu takvih dozacija. Do tada korovi najčešće prerastu optimalnu fazu za tretman, pa niti tako visoke dozacije ne moraju postignuti zadovoljavajući učinak.

Nastojanja su, koja neki proizvođači posve dobro provode, primjenjivati herbicide samo u post-em roku, tj. kad su izniknuli i korovi i šećerna repa. Ovakav pristup je ekološki i gospodarski prihvatljiviji, jer ciljano djelujemo na vrste koje su prisutne na određenoj površini. Višekratna primjena puno je zahtjevnija, pa se grješke i propusti lakše događaju. S obzirom na korovnu floru, potrebno je pravilno odabrati herbicid, tj onaj koji će u spektru biti najdjelotvorniji na prisutne korove. Tretirati treba dok su korovi vrlo mali (klični listići do prvog para pravih listova).

Vremenske prilike mogu odgoditi pravodobno prskanje, pa korovi izbjegnu optimalnu fazu suzbijanja. Sve navedeno pokazuje da pri takvom načinu zaštite treba biti vrlo odgovoran i često kontrolirati stanje usjeva i korova. Treba znati prepoznati korove u mlađem stadiju razvoja, poznavati karakteristike registriranih herbicida, odnosno njihov spektar djelovanja, te odabrati najučinkovitiji herbicid ili njihovu kombinaciju, pravodobno ponoviti tretman kako korovi ne bi “izbjegnuli”, znati ih primijeniti u smanjenom volumenu vode (100 – 200 l/ha).

Smanjenjem volumena vode povisi se koncentracija škropiva, što poboljša učinak kontaktnih i translokacijskih sredstava, a time i učinak i nižih dozacija pripravaka. Primjena herbicida sa smanjenim volumenom vode potrebna je ako se tretman obavlja kontaktnim i/ili translokacijskim (sistemičnim) herbicidima koje biljka usvaja isključivo kroz list.