Priprema tla vrlo je važna za uspješnu proizvodnju kamilice. Zbog ranog roka sjetve, u prvoj se godini proizvodnje odmah poslije žetve predusjeva tlo mora plitko izorati. Površinu prije sjetve ne treba orati dublje od 25 cm. Međutim, mora se odmah obaviti zatvaranje brazde i priprema sjetvenog sloja kako se ne bi tlo previše isušilo. Bitno je prije sjetve površinu izvaljati. Ovisno o tipu tla i strukturi površinskog sloja, valjanje se obavlja u dva do tri prohoda. Točnije, sve dok se ne dobije ravna i zbijena površina na kojoj nema tragova propadanja sijaćice.
U našim je uvjetima opravdana sjetva kamilice najkasnije do kraja veljače, a optimalni su jesenski rokovi od sredine rujna do kraja listopada. Budući da se zbog povećane potražnje za cvijetom i eteričnim uljem kamilice povećavaju sjetvene površine, sve veći problem postaje berba cvijeta koja se može riješiti s više rokova sjetve. Time se osigurava manje ili više produženo vrijeme cvjetanja. Prvi je rok sjetve kraj rujna, a posljednji početak studenoga. Ako je pravilan raspored oborina u jesen, postižu se produženim rokovima sjetve zadovoljavajući učinci.
U izrazito sušnim jesenima, kakve su u kontinentalnom području vrlo česte, usjevi brže niču i rastu brže i ujednačenije ako se sjetva kamilice obavi u drugom roku. U takvim uvjetima obilne jutarnje rose vlaže površinu tla, a kako su dnevne temperature umjerene, površina se tla ne isušuje. Proljetna sjetva se ne preporučuje jer su prinosi do 40 % manji. Kamilica se sije plošno po površini jer sjeme klija samo ako ima dovoljno svjetlosti. Za sjetvu se iskorištava mješavina u kojoj je 25-30 % sjemena, a ostatak je pulvis odgovarajuće sorte.
Ovisno o klijavosti sjemena i o sorti, potrebno je 7 do 9 kg mješavine po hektaru. Sjetva kamilice obavlja se u jednom prohodu kombiniranim ratilom sastavljenim od rotobrane, glatkog valjka i sijaćice.
U sijaćicu koja se koristi u sjetvi kamilice može biti preinačena sijaćica za žito sa koje su uklonjeni ulagači sjemena pa sjeme kamilice izravno iz spremnika pada na površinu tla s visine od cca 1 m i ravnomjerno se raspodjeli po površini tla. Zbog načina sjetve i veličine sjemena kamilice (masa 1.000 zrna je 0,02 – 0,05 g), vjetar utječe na sjetvu pa se sjetva mora prekinuti ako vjetar počne zanositi sjeme. Sjetvom na ovaj način smanjuje se opterećenje na tlo (čuva se struktura tla). Umjesto u dva ili tri pojedinačna prohoda sjetva se obavlja u jednom prohodu zajedno s predsjetvenom pripremom tla. Tako se smanjuju troškovi i predsjetvene pripreme tla i sjetve. Posije li se kamilica u prvom roku sjetve, obavezno još jedanput treba izvaljati površinu. To nije potrebno pri kasnijem roku jer tada je tlo vlažnije.