Otpornost – rezistentnost korova na herbicide

Do danas je dokazano da 254 vrste korova pružaju otpor prema velikom broju herbicida različitog mehanizma djelovanja. Pokušat ćemo ukratko odgovoriti na pitanje što je rezistentnost, o nastanku te kojim mjerama možemo usporiti pojavu, odnosno ublažiti problem.

Prema međunarodnoj udruzi za praćenje rezistentnosti korova, Herbicide Resistance Committee (HRAC). Rezistentnost je prirodna i nasljedna sposobnost nekih biotipova (jedinki) korova unutar određene populacije (korovne vrste). Da prežive tretman herbicidom, koji bi u normalnim uvjetima suzbio tu populaciju. Treba naglasiti da se rezistentnost ne smije brkati s pojmom tolerantnost. Tolerantnost je nasljedna sposobnost biljke da preživi i razmnožava se nakon izloženosti uobičajeno letalnim (smrtonosnim) dozama herbicida.

S gledišta mjera suzbijanja korova, već je navedeno da se suzbijanje korova danas oslanja gotovo isključivo na primjenu herbicida. To predstavlja visok rizik pojave rezistentnosti korova. U cilju smanjenja rizika, u sustav suzbijanja potrebno je uključiti nekemijske mjere suzbijanja. Preventivne mjere kao što je sprječavanje plodonošenja korova, sjetva čistog sjemena i niz drugih mjera, mogu znatno smanjiti potrebu primjene herbicida. Različite mehaničke mjere (obrada tla, međuredna kultivacija i dr.) kod nižeg intenziteta zakorovljenosti mogu zamijeniti ili smanjiti potrebu primjene herbicida. Ukratko, treba naglasiti značaj integriranog pristupa suzbijanja korova. Odnosno primjenjivati sve raspoložive mjere koje doprinose smanjenju intenziteta zakorovljenosti. Time i potrebi primjene herbicida. Dobar primjer da se u Hrvatskoj ove mjere ne primjenjuju jest gotovo potpuni izostanak gospodarenja strništem.

Nije rijedak slučaj da nakon žetve žitarica ili uljane repice, do zimske brazde, većina naših poljoprivrednika ni ne gleda svoju njivu. Kod obrazloženja plodoreda s gledišta rizika od pojave rezistentnosti, uz poznate prednosti plodoreda s drugih gledišta, plodored je do nedavno bio važan “alat” za odgađanje problema, jer se uz smjenu kultura podrazumjeva i smjena herbicida različitog mehanizma djelovanja. Međutim, nakon pristupanja Hrvatske EU i preuzimanja pravne stečevine EU u području primjene sredstava za zaštitu bilja (SZB) i strogih kriterija o procjeni rizika od primjene SZB, od 2008. do danas je s tržišta povučeno više od 30 herbicida. Izbor herbicida je znatno sužen. Problem je posebno izražen kod herbicida iz “skupine B” (ometaju sintezu nekih aminokiselina). Naime, učešće primjene ove skupine sve više raste (od 70 registriranih herbicida, 18 pripada u skupinu B).

Osim visokog učešća (osim duhana sve veće kulture imaju registrirane herbicide iz ove skupine), introduciraju se tolerantni kultivari nekih kultura (suncokreta i šećerne repe) na herbicide iz “B” skupine. Dokazano je u većem broju zemalja širom svijeta da se rezistentnost na ovu skupinu herbicida relativno brzo razvija i poznat je velik broj korovnih vrsta koje su razvile rezistentnost. Stoga je za pretpostaviti da se i Hrvatska nalazi pred istim problemom. Stoga ovom prilikom skrećemo pažnju poljoprivrednicima da obrate pažnju na ovaj problem.

Sve počinje opažanjem u polju. Često se događa u praksi da izostane učinak primijenjenih herbicida. Najčešće se objašnjava pogrešnom dozom, nepovoljnim uvjetima okoliša, kvalitetom aplikacije, razvojnom fazom korova u vrijeme primjene i sl. Kod opažanja u polju treba donijeti procjenu o:
– herbicidnom učinku;
– prisustvu neoštećenih jedinki korova u blizini suzbijenih;
– iskustvima s istim herbicidom u prethodnim godinama;
– povijesti primjene herbicida na njivi;
– o istoj situaciji na susjednoj njivi i sl.