Neke pasmine goveda

7673

Pasmine koje prevladavaju u Hrvatskoj su većinom uvozne,dok od autohtonih domaćih sorti rijetko nailazimo na Bušu u Istri i Podolca u Slavoniji.

 

BUŠA

Jake konstitucije,niskog rasta od oko 100-120 cm ,tjelesne mase od 150-300 kg prosječne mliječnosti od oko 800 kg mlijeka godišnje. Meso je slabije kakvoće.Boja im je siva,smeđa,žuta sa crnim papcima i smeđom njuškom. Čiste buše ima malo. Rašireni su križanci.

PODOLAC

Podolac krupno je govedo sa razvijenim prednjim djelom trupa,svjetlosive boje sa karakterističnim rogovima u obliku lire. U Slavoniji je nekad bila glavna pasmina. Prosječne je tjelesne mase od 400-600 kg. I proizvodnjom od 600-1000 kg mlijeka. Zaštićena je pasmina,skromnih zahtjeva i čvrste konstitucije.

PINCGAVAC

Uzgaja se u okolici Vrbovca,Križevaca i u Gorskom Kotaru. Uvezen je iz Austrije. Teški su oko 550-650 kg.,visina im je do 135 cm. Proizvode oko 3000 kg mlijeka godišnje.Crvene su boje sa bjelom prugom preko grebena i bijelim trbuhom. Imaju dobru tovnu sposobnost.

MONTAFONAC

To je smeđe alpsko govedo,potječe iz Švicarske.Rašireno je na pašnjacima Gorskog Kotara,Dalmaciji i Istri. Ima manje zahtjeve za hranom od simentalca.Sivo-smeđe je boje sa srnećom njuškom Narastu do 140 cm. Masa im može biti od 600-700 kg. Daje do 6000 kg mlijeka. Slabiji je proizvođač mesa nego simentalac. Pasmina je prilagođena brdskim i neravnim terenima.

OBERINTALAC je sivo tirolsko ili sivo alpsko govedo,raširen je u Dalmaciji i Hercegovini,svjetlo srebrno-sive boje. Naraste od 400-500 kg,daje do 2500 kg mlijeka.Sve ga više potiskuje Montafonac.

 

SIMENTALAC

Najpoznatija je kombinirana pasmina na svijetu. Namjenjena za proizvodnju mlijeka i mesa.Potječe iz Švicarske,a na ove djelove je uvezena krajem 19 stoljeća.Najpoznatija je pasmina na nizinskim i brežuljkastim predjelima. Svjetlo-žute do crvene boje sa velikim bijelim plohama,bijele glave i repa. Snažne konstitucije. Tovne sposobnosti simentalca su velike i to dnevni prirast 1,1-1,5 kg te dobra kakvoća mesa. . Ta je pasmina po zastupljenosti dominantna u Hrvatskoj (oko 70%). Glavne su prednosti te pasmine skladna tjelesna građa, ujednačenost i za proizvodnju mlijeka i proizvodnju mesa, dobra plodnost, dosta duga dugovječnost, izvrsno iskorištenje voluminozne krme te izvanredna sposobnost aklimatizacije. S obzirom na svoje anatomske i fiziološke značajke, simentalac je osobito prikladan za manje farme kombiniranoga smjera proizvodnje. Tjelesna masa krava kreće se 600-750 kg, visine u grebenu 136-140 cm. Prvi put se pripušta sa 14-16 mjeseci. Genetski potencijal današnje simentalske pasmine je preko 5.000 kg mlijeka, s 4,0% mliječne masti i 3,7% proteina. Međutim, taj je proizvodni potencijal kod proizvođača mlijeka vrlo rijetko iskorišten. Razlozi su najčešće u neodgovarajućoj hranidbi te u neprovođenju nekih tehnoloških faza proizvodnje. Ta pasmina nije najpogodnija za strojnu mužnju, zbog toga što je odnos prednjih i stražnjih četvrti vimena 45:55.

HOLŠTAJN-FRIZIJSKA PASMINA

Prema količini apsolutne proizvodnje mlijeka, holštajn pasmina je najmliječnija pasmina goveda. Podrijetlo te pasmine je SAD. Holštajn pasmina je danas raširena po cijelome svijetu. Samo u SAD-u tih krava ima oko 10 milijuna. Većina zemalja Europe za proizvodnju mlijeka preferira holštajn pasminu. Svojom je vanjštinom vrlo prepoznatljiva. Boja dlake je crno-bijela, bijeli rep i donji dijelovi nogu. Također se javlja i crveno-bijeli genotip u 1% slučaja (red holstein). Krave su visoke u grebenu 145 cm, tjelesne mase 650-700 kg. Proizvodni kapacitet mliječnosti iznosi preko 10.000 kg, s 3,6% mliječne masti i 3,2% proteina. Navedena proizvodnja može se ostvariti samo ako su ostvareni odgovarajući uvjeti držanja i izbalansirana hranidba. Holštajn pasmina goveda vrlo je osjetljiva na skoro svaki propust proizvođača tijekom proizvodnje. Najčešći se problemi javljaju u obliku bolesti ili stanja koji onemogućuju životinji maksimalnu proizvodnju. Iako je po prirodi kao i ostale pasmine, selekcija na visoku mliječnost kod te pasmine potisnula u drugi plan ostala selekcijska obilježja. Tako je holštajn podložan jalovosti, slabijoj plodnosti, oboljenju vimena (mastitisu), oboljenju nogu, što u konačnici rezultira i visokim postotkomizlučenja krava iz proizvodnje (remont iznosi oko 30%). Proizvodni vijek krava je četiri godine.

JERSEY PASMINA

Proizvodi oko 4000 kg mlijeka. Zbog visoke kvalitete mlijeka upotrebljava se za križanje sa drugim pasminama za popravljanje masnoće mlijeka. Šorton je pasmina iz Engleske,snažne su konstitucije i kvadratičnog oblika, Hereford je pasmina iz SAD-a raširena u Rusiji crvene boje sa bijelom glavom i nogama te bijelom prugom po trbuhu, ima visok dnevni prirast,preporučljiva je u sustavu držanja krava-tele. Šarole je francuska i vodeća tovna pasmina po količini mesa sa izraženim teškoćama pri telenju. Pogodne su za sustav krava-tele. Daje izvrsne rezultate u križanju sa simentalcem.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Loading...

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.