Minerali u ishrani stoke

Za hranjivu vrijednost krmiva važni su čimbenici u hranidbi ugljikohidrati, bjelančevine, minerali i vitamini, što je već opće poznato, ali i makro i mikroelementi kao dopuna obroku ako ih u krmi nema.

Najvažniji zadatci i izvori minerala u organizmu?

• Minerali se talože u organizmu i stvaraju pričuve iz kojih se troše ako ih nedostaje u krmnom obroku.
• Ubrzavaju proces metabolizma životinje u obliku kemijske reakcije i služe kao katalizatori (pospješivači) izmjene hranjivih tvari, odnosno njihovih komponenata.
• Mineralne tvari reguliraju metabolizam vode u organizmu i nužne su za izmjenu bjelančevina i masti.
• Bez minerala nema pravilnog razvitka ploda niti njegove potrebne težine.
• Utroškom mlijeka (sisanjem, dojenjem) troše se minerali koje treba u mlijeku nadomjestiti.
• Kod mladunčadi se bez dovoljno minerala ne razvijaju normalne kosti (rahitis) i tkivo.
• Uz minerale, i prirast je bolji u tovu.
• Uz dovoljno minerala u hrani više je vune kod ovaca, bolja je nesivost peradi.
• Reprodukcija je bolja i sigurnija.

Moraju se nadomjestiti jer se izlučuju mokraćom i balegom. Za pravilnu hranidbu važno je da hrana sadrži dovoljne količine svih hranjivih sastojaka, da je svježa, da nije pokvarena, da je zdrava i da se obroci uzimaju na vrijeme. Hrana mora biti različita, jer tako postaje punovrijednom. Najprije i sigurno minerali se utvrđuju redovito u pepelu, a to su kalij, natrij, magnezij, kalcij, željezo, sumpor, klor, fosfor, aluminij, silicij, mangan, jod, flour i bakar.

Kalija (K) svaki kg tijela sadrži 1,5 grama. Hrana ga sadrži dosta. Natrij (Na) sadrže sokovi u 1 kg tijela, i to 0,7-1,5 grama. Kalcij (Ca) je važan za razvitak kostiju, mišićja i sokova. On parira štetno djelovanje kalija i natrija u hrani. Osobito je nužan za porast, mliječnost i bređost. Na svaki 1 kg tijela opada 6-12 g kalcija. Količina kalcija varira. Najviše ga sadrže zeleni dijelovi bilja, sijeno mahunjača i uljarice.

Fosfor (P) je većinom vezan s kalijem, a važan je za porast, mliječnost i gravidnost. Sadrže ga kosti, mozak, mišići, jezgra (nukleus) stanica i mlijeko. Magnezija (Mg) je dovoljno u hrani. Nedostatak izaziva grčeve i nervozu životinja. Željezo (Fe) nalazimo u hemoglobinu (krvi), u mlijeku. Ono je vezano uz bakar (Cu). Ako nema dovoljno željeza, u tijelu se javlja anemija, najčešće kod prasadi koja se mora cijepiti preparatom željeza što vrijedi i za nestašicu bakra. Željezo se nalazi u rogovima, dlaci, koži, perju i vuni.

Klor (Cl) je važan jer u želucu stvara HCl, tj. solnu kiselinu koja aktivira ferment pepsin potreban za normalnu probavu. Klor se nalazi u bubrezima, slezeni, plućima, koži, kostima, krvi i želucu. I jod (J) je važan, zbog tiroksina, hormona koji regulira izmjenu tvari i utječe na rast. Nestašica joda uzrokuje gušavost, a ponekad i pobačaj. Flour (F) se nalazi u svakom organizmu, a najviše u zubima i kostima.

Ipak treba istaknuti da su za životinjski organizam najvažniji minerali kalcij, fosfor, natrij i klor i da minerale nalazimo najviše u zelenoj krmi 1-2 %, u sijenu i slami 5-10 %, zrnju žitarica 1-4 %, u zrnju uljarica 4-12 %. Količina minerala koje stoka prima u hrani redovito ne zadovoljava potrebe životinjskog organizma, pa ih treba dodavati i kompletirati, što već rade prerađivačke industrije ako se stoka hrani tvorničkim smjesama. Ako smjese nisu kompletne i ne mogu se postizati rezultati koji se traže u intenzivnom uzgoju ili tovu, moraju se dodavati najčešće mikromineralni dodaci, osobito ako se hrani prirodnim krmivima, kako bi se podmirile potrebe životinjskog
organizma.

U suprotnom, zbog nestašice minerala oslabi cjelokupna djelatnost staničja i tkiva u organizmu, što znači cijela konstitucija. Između uzročnika bolesti, minerala, vitamina i bjelančevina u organizmu nema neposredne veze, ali posredna je veza često vrlo izražena. Nepravilna prehrana s obzirom na navedene tvari smanjuje otpornost životinjskog organizma i tako ga čini sklonim infekcijama.