Kombinirane pasmine goveda za uzgoj mesa

3148

Izbor pasmina krava za proizvodnju mesa temeljiti se na krmnim potencijalima koje može osigurati pojedini proizvođač. Najprihvatljiviji način držanja krava mogao bi biti Sustav krava-tele, a izbor pasmina može se temeljiti na specijaliziranim ili kombiniranim pasminama.

Simentalska pasmina svakako je najbolja kombinirana pasmina goveda za naša područja, s dobrom proizvodnjom i mlijeka i mesa. Značajka tjelesne građe snažna je konstitucija, dobro razvijeni okvir i neprilagođeno vime za strojnu mužnju. Ima izuzetno kvalitetno i mramorirano meso. Dnevni prirasti dosta su dobri (u fazi intenzivnoga rasta oko 1.300 g), a udio čistoga mesa u polovicama kreće se od 62 do 65 %. Također je utvrđeno i kasnije zamašćivanje trupa tovne junadi.

Pasminska odlika simentalca je boja dlake, od svijetložute do crvene, s velikim bijelim površinama, te bijele glave i repa. Po svome genotipu predstavlja „plastični genom“ za naglašeniju proizvodnju mlijeka ili mesa. S obzirom na svoje anatomske i fiziološke značajke, simentalac je osobito prikladan za manje farme kombiniranoga smjera proizvodnje.

Tjelesna masa krava je od 600 do 750 kg, visina grebena od 136 do 140 cm. Poželjno razdoblje prvoga pripusta je sa 16 mjeseci, odnosno termin teljenja sa starošću od 25 mjeseci. Telad pri porodu ima tjelesnu masu oko 45 kg. Proizvodni genetski kapacitet godišnje po kravi iznosi oko 5.000 kg mlijeka, s 4,0 % mliječne masti i 3,7 % proteina. Na žalost, prosjeci u proizvodnji mlijeka koji se postižu na hrvatskim farmama daleko su ispod nekih europskih prosjeka (primjerice u Bavarskoj, Austriji ili Švicarskoj).

Hereford je ranozrela pasmina goveda s područja Britanije. Uzgoj te pasmine proširen je u prekomorskim zemljama. Tijelo je crveno-smeđe boje, dok su glava, trbuh, noge i greben bijele boje. Dobro iskorištava i najlošiju krmu, a najčešće se uzgaja u ekstenzivnome sustavu krava-tele. Krave imaju tjelesnu masu oko 700 kg, a bikovi preko 1.100 kg. Ima snažnu konstituciju, s izraženim mesnim dijelovima. Randman se kreće i oko 65 %, s prosječnim dnevnim prirastom od 1.300 g.

Angus pasmina je crne ili crvene boje i bez rogova. Veoma je otporna na oštru klimu i lako se prilagođava i na loše uvjete smještaja. Pogodna je za uzgoj na pašnjacima s lošijom vegetacijom. Tjelesna masa krava je do 650 kg, a bikova do 850 kg. U Britaniji se često križa s mliječnim pasminama, kako bi se dobila telad s poboljšanim tovnim svojstvima i kvalitetom mesa.

Charolais (Šarole) pasmina goveda je pasmina velikog tjelesnog okvira, koje je izrazito obraslo mišićjem. Vodeća pasmina po količini proizvedenoga čistoga mesa. Uzgaja se u sustavu krava-tele. Krave su tjelesne mase do 900 kg, a bikovi do 1.400 kg. Dnevni prirasti se kreću oko 1.100 g, a randman je oko 68 %. Tijelo je s izraženim dimenzijama, prekriveno dlakom pšenične boje. Linije leđa i trbuha usporedne su.

Limousin (Limuzen) pasmina goveda je prilagođena boravku vani tijekom čitave godine. Boja tijela je crvenosmeđa. Poznata kao pasmina „crvenoga mesa“, odnosno najvišega postotka mišićnoga tkiva u trupu i ukupnoj tjelesnoj težini. Krave se lako tele, jer su telad mala (male porodne tjelesne mase). Krave imaju tjelesnu masu do 850 kg, a bikovi do 1.300 kg. U tovu postiže dnevni prirast oko 1.300 g, a randman je oko 68 %. Nedostatak je te pasmine prilično loša ćud, neposlušna u pregonskome napasivanju, a često zna biti i agresivna.

Piemontese je najbolja talijanska mesna pasmina. Ima izrazito razvijenu mišićnu masu. U stražnjim partijama mesa naglašena je hipertrofija i „dvostražnost“. Zadnjih godina sve se više upotrebljava u industrijskome križanju, primjerice s holštajn pasminom. Značajno popravlja udio mišićnoga tkiva na račun sadržaja masti. Komadić mesa od 100 grama piemontese pasmine sadrži 48,5 mg kolesterola, što je znatno manje u usporedbi s mesom drugih pasmina govedine (73 mg), svinjskim mesom (79 mg) ili pilećim mesom za pečenje (76 mg).

Belgijsko plavo govedo izrazito je krupna pasmina s vrlo razvijenim mišićjem. To je prvotno, bila kombinirana pasmina, kojoj su kasnije u križanju sa šorthorn pasminom poboljšane tovne značajke. Zbog naglašene mišićavosti i osobitog oblika teleta, teljenja te pasmine su otežana (najčešće ne prolaze bez pomoći veterinara). Krave su tjelesne mase do 750 kg, a bikovi oko 1.200 kg. Prosječni dnevni prirasti su oko 1.300 g, a randman je oko 65 %.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.