Jednostavne indigestije preživača

561

Indigestije označavaju oboljenja kod kojih nastaju poremećaji u motornoj, mikrobiološkoj i kemijskoj funkciji predželudaca. Osnovni uzroci indigestija kod preživača su nepravilnosti u ishrani i napajanju.

kravica

Procesi probave hrane u predželucima isključivo se svode na aktivnost mikroflore prisutne u buragu. U slučaju grešaka u ishrani i u slučaju naglih promjena hrane dolazi do poremećaja u sastavu mikroflore predželudaca jer mikroflora ne može se na brzinu adaptirati na nove promjene u buragu.

Greške koje dovode do indigestija su:

  • nagla promjena hrane odn.nagli prelazak sa jedne ishrane na drugu (nagli prelazak sa zimske na proljetnu ishranu ili pašu)
  • neredovno hranjenje i napajanje
  • davanje koncetrata bez dovoljno voluminozne hrane
  • slama, sjeno loše kvalitete
  • davanje pljesnive, trule, pregrijane ili smrznute hrane
  • davanje većih koncetrata u ishrani
  • prekomjerno davanje silaže (dnevno 50 kg i više) ili ako se silaža daje prvi put u većoj količini
  • davanje otrovane rane ili otrovnih biljaka
  • peroralno davanje antibiotika, sulfonamida ili antizimotika koji štetno djeluju na mikrofloru buraga i dr.

Procesi probave hrane u predželucima isključivo se svode na aktivnost mikroflore prisutne u buragu. U slučaju grešaka u ishrani i u slučaju naglih promjena hrane dolazi do poremećaja u sastavu mikroflore predželudaca jer mikroflora ne može se na brzinu adaptirati na nove promjene u buragu. Da bi se mikroflora adaptirala na promjene potreban je postepen prelazak na novu ishranu.

U slučaju poremećaja sastava mikroflore dolazi do nepravilnog razlaganja hrane i stvaranja toksičnih supstanci koje dovode do poremećaja nervno-mišićne razdražljivosti i tonusa glatke muskulature predželudaca i do oštećenja sluznice predželudaca. Resorpcijom nastalih toksičnih tvari dolazi do njihovog štetnog djelovanja na parenhimatozne organe i nervni sistem. Promjene u predželucima mogu dovesti do izmjene ph buraga (acidoza i alkaloza buraga) i dovesti do stvaranja histamina i drugih štetnih materija. Indigestije i atonija buraga također mogu nastati sekundarno uslijed raznih oboljenja i poremećaja u organizmu (febra, toksemija, ketoza, mastitis, bolesti usne duplje i dr.) ali se onda javljaju i drugi znaci bolesti.

Simptomi indigestije su smanjen apetit, smanjena mliječnost, smanjenje ili potpun prestanak preživanja, opstipacija u većini slučajeva, blaga timpanija u nekim slučajevima, a kod naglog prelaska na ishranu silažom i to u većim količinama dolazi do proširenja buraga. Ako ne nastanu veće komplikacije dolazi do spontanog oporavka ukoliko se otkloni uzrok indigestije ili oporavak nastane nakon primjene jednostavne terapije koja traje 2 dana.

Dijagnoza bolesti se postavlja na osnovu anamneze, kliničke slike i laboratorijskog pregleda sadržaja buraga koji se rijetko provodi u praksi. Na laboratorijski pregled se šalje sadržaj buraga i ispituje se njegov sastav i ph.

Terapija indigestije

Najprije treba otkloniti uzrok koji je doveo do indigestije i ispraviti greške u ishrani. Prva 1-2 dana treba uskratiti hranu, a zatim davati kvalitetno seno. U lakšim slučajevima može doći do spontanog ozdravljenja za nekoliko dana. Terapija se određuje u odnosu na težinu indigestije, prisustva acidoze ili alkaloze buraga, dehidracije ili intoksikacije. Ukoliko je kiselost sadržaja buraga povećana potrebno je dati alkalije: natrij bikarbonat 250g, kalcij karbonat 250g, magnezij karbonat 200g ili magnezij oksid 200g pomješani sa nekoliko litara vode daju se peroralno i aplikacija se može ponoviti za 24h i 48 h. Na tržištu postoje gotovi preparati koji se daju kod povišene kiselosti u buragu.

U slučaju alkaloze buraga (rjeđi slučaj) daje se mliječna kiselina 50-70ml u 10L vode, natrij propionat 100g ili gotovi preparati koji se mogu naći na tržištu. Kod alkaloze se također mogu dati askrobinska kiselina 50g ili 80% octena kiselina 500ml u 10L vode. Da bi znali da li je prisutna acidoza ili alkaloza buraga potrebno je znati koju hranu je životinja konzumirala, šta je uzrok indigestije ili da se ispita sadržaj buraga. Kod acidogene mikroflore i prisustva truležnih bakterija peroralno se daju antibiotici: oksitetraciklin 5-10g (kod acidoze) ili streptomicin 5-10g (kod alkaloze) rastvoreni u 10L vode i može se ponoviti nakon 6-12 sati.

Za stimulaciju rasta i aktivnosti mikroflore daju se svijež pekarski kvasac (500-1000g sondom) ili 1L pivskog kvasca u 10L vode. Za normalizaciju mikroflore postoje i gotovi preparati na tržištu. Za stimulaciju motorike predželuca parenteralno se daje genabilna kiselina. Kod težih slučajeva indigestije daje se carbo bismut ili medicinski ugalj 100-200g da bi se spriječila resorpcija toksina.

Laksativna sredstva nemaju dovoljan efekat jer se previše razrijede u buragu. Metabolička acidoza se suzbija i.v. davanjem infuzija natrij bikarbonata (1.4% rastvor ) u količini 1-2 L ili se daju gotovi preparati (Natrij laktat u boci za infuziju). Ukoliko je prisutna i toksemija daje se 5-10% glukoze u fiziološkoj otopini (3-5 L dnevno), zatim vitamin C,B1, antihistaminici, kortikosteroidi, analeptici i kardijaci.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.