Utjecaj visokih temperatura na domaće životinje

937

Toplotni udar nastaje uslijed povećanog stvaranja topline u tijelu i smetnji u njenom odavanju. Znači, nije riječ o lokalnom djelovanju uslijed izravnih sunčevih zraka već o posljedicama jakog zagrijavanja cijelokupnog organizma, piše Gospodarski.hr

Tome pogoduje otežano odavanje topline u sparnom i toplom zraku koji je prezasičen vodenom parom. Toplotni udar nastaje najčešće ljeti u prenapučenim objektima i nastambama u kojima je preslaba ventilacija, te za vrijeme prijevoza stoke transportnim sredstvima koje nemaju riješeno pitanje ventilacije (stočni vagoni) ili pak prevoze prekomjeran broj životinja. Osim toga, toplotni udar se može opaziti tijekom sparnog vremena kod radnih konja, osobito onih koji su deblji.

Životinje se zbog toplotnog udara počinju zanositi i teturati, a nakon toga obično padaju, kao da su u dubokoj anesteziji. Puls im je povišen, ali se slabo čuje, disanje je površno, a tjelesna temperatura povećana. U takvih životinja srčani tonovi su slabi i nepravilno čujni, a vidljive sluznice poprime plavkastu boju.

Ako se takvim životinjama ne pomogne, smrt može nastupiti odmah ili za nekoliko sati. Životinje koje su doživjele toplotni udar treba polijevati i trljati hladnom vodom i na taj način pokušati sniziti povišenu tjelesnu temperaturu. Životinjama treba dati vodu za piće jer pojenje pojačava lučenje znoja i uslijed njegovog isparavanja dovodi do površinskog hlađenja tijela. Također, treba što prije pozvati veterinara koji će životinjama dati pripravke za normalan rad srca i krvotoka (analeptici i kardijaci), a prema potrebi i sredstva za sprječavanje dehidracije (intravenske infuzije fiziološke otopine).

Sprječavanje toplinskog stresa, odnosno toplotnog udara provodi se tako da se pri temperaturama zraka iznad 30°C i relativnoj vlazi od 80 posto životinje trebaju dodatno rashlađivati (polijevanje ležišta hladnom vodom ili rasprskavanje vode ventilatorima, odnosno tuševima iznad zone boravka životinja).

To prvenstveno vrijedi za goveda, svinje i perad jer navedene vrste životinja najteže podnose visoku temperaturu i relativnu vlagu zraka u objektu. Životinjama se također mogu olakšati ljetne vrućine tako da se pojača rad ventilatora u objektu ili stvore uvjeti za učinkovitu prirodnu izmjenu zraka (otvaranje prozora i vrata).

Današnji način gradnje objekta, prvenstveno u govedarskoj proizvodnji (poluotvoreni sustav držanja) znatno poboljšava ugodu životinja od stoke koja se drži u zatvorenim objektima. Prema tome objekte s vanjskom klimom treba više preporučivati u uzgoju goveda od dosadašnjeg tradicionalnog držanja u zatvorenim objektima jer se poboljšanom ugodom životinja pozitivno utječe i na njihove proizvodne rezultate.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.