Unošenje žetvenih ostataka u tlo

84

Intenzivnu biljnu proizvodnju prati stalni trend smanjenja količine organske tvari u tlu, a posljedica toga je opće pogoršanje fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla.

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja, sve manje korištenje stajskog gnojiva, povećanje udjela okopavina u plodoredu, odvoženje biljnih ostataka s parcele, a najgore od svega, spaljivanje žetvenih ostataka doveli su do smanjenja sadržaja humusa u tlu. Na sadržaj organske tvari čovjek utječe obradom, gnojidbom i sustavima biljne proizvodnje.

Ako se odvezena organska tvar s oranica ne nadomješta (unošenjem žetvenih ostataka u tlo/gnojidbom krutim i/ili tekućim stajskim gnojivima/zaoravanjem siderata) dolazi do degradacije tla. Žetveni ostaci sadrže puno celuloze, a malo hranjivih tvari, ali se te hranjive tvari nalaze na mjestu primjene i nije potreban nikakav transport do poljoprivrednih površina. Osim toga, u tlu žive oku vidljivi i nevidljivi organizmi koji ne mogu živjeti bez organske tvari.

Organska tvar u tlu važna je za održavanje povoljne strukture tla, ne samo s biološkog, nego i s fizikalnog i kemijskog aspekta. Organska tvar popravlja vodozračni režim i toplinska svojstva tla, aeraciju (sadržaj zraka u tlu) i drenažu tla. Tla koja sadrže dovoljne količine organske tvari manje su izložena eroziji.

Sve navedene činjenice opravdavaju važnost zaoravanja biljnih ostataka naročito na tlima gdje nema mogućnosti unošenja organskih gnojiva. Žetveni ostaci su „besplatni“, ne treba ih dovoziti na poljoprivrednu površinu. Samo treba znati gospodariti njima na ispravan način.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.