Salmoneloza u konjogojstvu

247

Salmonele nastanjuju crijeva i žučni mjehur mnogih životinja koje ih stalno ili povremeno izlučuju izmetom. Kao izvor infekcije mnogo su značajniji subklinički izlučivači jer ne pokazuju znakove bolesti te ih se ne prepoznaje i ne izdvaja od ostalih životinja. Stoga je iznimno važno u konja u kojih se posumnja na salmonelozu pristupiti objektivnoj dijagnostici te ih što prije izdvojiti od ostalih životinja, piše Veterina.com.hr.

Salmoneloza konja može se očitovati različitim kliničkim oblicima, od blagih do teških perakutnih oblika s letalnih ishodom. Nije poznato točno trajanje inkubacije u konja, no poznato je da može biti vrlo kratka i do 24 sata (Van der Kolk i Veldhuis Kroeze, 2013.).

Blagi oblik enteritisa očituje se povišenom tjelesnom temperaturom, depresijom i anoreksijom koje se javljaju u prvom tjednu bolesti, nakon čega se obično javlja proljev koji traje kratko, od jednog do tri dana. Toksični enterokolitis se očituje profuznim, eksplozivnim, vodenim proljevom koji može biti i hemoragičan, a javlja se unutar dva do tri dana nakon infekcije.

Često se javljaju količni bolovi, povišena frekvencija bila i disanja, produljeno vrijeme ponovnog punjenja kapilara i zažarene sluznice. Bez intenzivne potporne terapije kod takvih oblika bolesti nastupa hipovolemijski šok zbog gubitka tekućine, a u težim slučajevima i septični šok. Konji mogu imati hladne ekstremitete i tahikardiju posljedično cirkulatornom šoku. Opisani oblik salmoneloze često završava usprkos agresivnoj terapiji letalno (Chapman, 2006., Sellon i Long, 2013.). Stupanj promjena u krvnoj slici obično prati težinu kliničkog oblika bolesti. Dok su pri blagim kliničkim oblicima promjene u krvnoj slici neznatne ili ih nema, u konja s izraženijim oblicima bolesti javlja se neutropenija, sa ili bez pomaka u lijevo, koja često prethodi razvoju kliničkih znakova. Može se javiti i trombocitopenija.

Posljedično hipovolemiji, povišene mogu biti vrijednosti hematokrita, ureje, proteina i albumina. Uobičajeni poremećaji elektrolita te acidobazni poremećaji uključuju: hiponatrijemiju, hipokloremiju, hiperkalijemiju i metaboličku acidozu (Sellon i Long, 2013.). U konja oboljelih od salmoneloze zbog mogućeg razvoja laminitisa treba obratiti pozornost na kopita.

Salmoneloza konja prouzročena vrsno specifičnim serovarom S. Abortusequi (paratifoid konja) očituje se pobačajem u kobila u posljednjem tromjesečju graviditeta, a može prouzročiti i orhitis pastuha te septikemiju, osteomijelitis i artritis u ždrebadi. Bakterija se najčešće prenosi fekalno-oralnim putem, no pastusi ju mogu prenositi i sjemenom. Bakterija se održava u populaciji konja u subklinički inficiranim životinjama (Sellon i Long, 2013.).

iječenje salmoneloze je prije svega simptomatsko i potporno. Primjena antimikrobnih tvari u liječenju salmoneloze konja u većini slučajeva nije indicirana, posebice kod blažih oblika bolesti, jer se njome ne skraćuje tijek bolesti, a smatra se i da produljuje trajanje rekonvalescentnog kliconoštva. Stoga se antimikrobna terapija provodi uvijek na temelju antibiograma samo kod pacijenata sa sistemskim oblikom bolesti ili u imunokompromitiranih pacijenata (Van der Kolk i Veldhuis Kroeze, 2013.). Vrlo blagi oblici bolesti prolaze spontano dok je pacijentima s težim kliničkim oblicima potrebna kontinuirana intenzivna skrb s odgovarajućom simptomatskom i potpornom terapijom.

Nadoknada tekućine potrebna je zbog endotoksemije i znatnog gubitka tekućine zbog proljeva. Primjena koloidnih otopina indicirana je posebice kod smanjene količine albumina. Kod slučajeva toksičnog enterokolitisa često dolazi do poremećaja u ravnoteži elektrolita te su potrebne nadoknade elektrolita parenteralno ili enteralno.

Protuupalna terapija primjenjuje se zbog kontrole lokalnih i općih znakova upalnog odgovora. Fluniksin meglumin pokazao se najučinkovitijim za uklanjanje simptoma endotoksemije poput: hipotenzije, hemokoncentracije, hipovolemije, tahipneje, tahikardije i metaboličke acidoze (McKenzie i Mair, 2009.). Ukoliko se primjenom fluniksin meglumina ne uspije smanjiti bolnost abdomena, indicirana je primjena butorfanola, ksilazina i detomidina.

Preporuča se davanje crijevnih adsorbensa i protektanata kako bi smanjili lokalnu upalu. Isto tako, preporuča se uporaba probiotika, živih bakterija koje obnavljaju mikrofloru unutar crijeva te prebiotika, odnosno tvari koje stimuliraju razmnožavanje korisnih mikroorganizama unutar crijevnog sadržaja, premda nije dokazano da se njihovom uporabom smanjuje izlučivanje bakterija (Parraga i sur., 2008.). Konjima treba ponuditi visoko kvalitetno sijeno, a u slučaju anoreksije različite vrste hrane.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.