Mislite da znate kako izgleda mimoza?

234

U prvoj polovici ožujka, dok zima još pokazuje zube u većem dijelu naše zemlje, posebno u gorskim predjelima, Mediteran polako miriše na proljeće.

Rascvjetani bajami i žuti cvjetovi mimoza znak su da se polako bliže topliji dani i da se kava može početi ispijati na otvorenom. Buketići žutih cvjetova preplave pijace i trgove, a usputni kupci taj prvi znak proljeća odnijet će doma da im barem na kratko donesu dašak sunca i vedrine u dom. Za sve one koji ne znaju, sada je prilika da nauče pokoju novu stvar o akacijama ili u narodu zvanim mimozama. Za početak potrebno je razjasniti jednu stvar, u našoj zemlji se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) često pogrešno naziva akacijom, dok se za prave akacije udomaćio naziv mimoze.

Rod akacija inače obuhvaća preko šest stotina vrsta, rasprostranjenih uglavnom u tropskim i suptropskim krajevima. Najviše vrsta ima u Australiji, oko tri stotine. Tamo je akacija samonikla i dobro rasprostranjena vrsta. Godinama je bila neslužbeni australski nacionalni cvijet, a 1988. zlatna akacija (Acacia pycnantha) proglašena je i nacionalnim cvijetom, amblemom Australije. Smatra se da su prve mimoze stigle u Francusku tijekom 18. stoljeća te su se sadile oko vila bogatih ljudi koji su zimu provodili na francuskoj rivijeri. Prva Acacia dealbata je uvezena 1864. godine iz Australije u Francusku i posađena u parku jednog zamka u Cannes-u.

U sistematici akacija važan je broj kromosoma. Diploidne su australske i američke akacije, vrste centralnog i tropskog dijela Afrike su poliploidne, a vrste sjeverne Afrike i južne Azije su diploidne i poliploidne. Akacije su zanimljive po svojim ekološkim i biološkim osobinama. Tako na primjer kod jedne vrste afričke akacije susrećemo i mirmikofiliju, odnosno simbiozu životinjske i biljne vrste. Akacija osigurava zaklon mravima koji žive unutar trnja, a zauzvrat mravi štite akaciju od životinja koje se hrane biljkama. Akacije su korisno i dekorativno drveće i grmlje, a lako se kultiviraju ako su povoljne ekološke prilike. Na području Sredozemlja uzgajaju se već nekoliko stoljeća, a uz palme i citruse daju ovom prostoru posebno obilježje.

U 19. i 20. stoljeću unesen je ovamo veliki broj vrsta, no održale su se, uglavnom zbog klime, samo neke. U njihovom prirodnom arealu, kao na primjer u Australiji, srednja godišnja temperatura iznosi 17-18 °C, a godišnje oborine 530-1200 mm. Takvu klimu imaju samo najtoplija dalmatinska i primorska područja.

Akacije rastu na različitim tlima, a većina ih dobro podnosi suho i pjeskovito tlo, gdje se vrlo duboko zakorjenjuju. Akacije rastu dosta brzo, ali su i relativno kratkog vijeka, svega 15 do 30 godina. Akacije se cijene prvenstveno zbog lijepih i često vrlo mirisnih cvjetova, a neke od njih cvjetaju i zimi pa se forsiraju i u cvjećarstvu, među njima je i nama najpoznatija akacija A. dealbata koju nazivamo mimoza.

Ova vrsta akacije spada u grupu akacija s dvostrukoperastim listovima, a cvjetovi su većinom u glavicama. Cvjeta od siječnja do ožujka, a spada među najdekorativnije vrste. Ima više odlika i hibrida. Na području Mediterana uzgaja se od 1824. godine kao parkovno drvo. Na pogodnim staništima može izdržati i do -10 °C. Zanimljivo da tijekom ožujka, mjeseca u kojem slavimo Dan žena, cvate stablo koje je simbol žene, emancipacije, slobode i osjećajnosti. Mimoza označava poštovanje, donosi sreću u poslu i podstiče ljubav. U govoru cvijeća ovaj cvijet znači poruku vjerne ljubavi.

Na kraju ćemo malo zakomplicirati stvari pa reći još i to da naša opisana mimoza uopće nije mimoza. Ovdje smo dali opis akacija i konkretno vrste A. dealbata koja nas ovih zimskih mjeseci uveseljava svojim divnim žutim grozdastim cvjetovima i koju svi mi zovemo mimoza. No prava mimoza koja je zaslužna za izreku “osjetljiv kao mimoza” ima cvjetove ružičaste boje.

Najčešća je Mimosa pudica ili sramežljiva mimoza, biljka koja posjeduje sposobnost skupljanja liski i spuštanja listova prilikom mehaničkih podražaja, kao na primjer dodir rukom ili udaranje kapi kiše. Spuštanje listova odvija se trenutno, a vraćanje u prvobitni položaj traje oko 20 minuta. Opisano gibanje biljnih organa naziva se seizmonastija. Stoga, drugi puta kada kupite žuti buketić mimoza na tržnici znajte da kući nosite akaciju, a pravu mimozu testirajte laganim prelaskom ruke preko listića, ako se sramežljivo zatvore to je bez dvojbe mimoza sramežljivka.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.