Plamene stjenice

42
Spread the love

Plamene stjenice, poznate i pod nazivom vatreni opančari, kukci su koje vrlo često možemo vidjeti u našoj okolini. Posebnu pozornost privlače kad se okupljaju u velike skupine po zidovima, deblima ili drugim površinama.

Plamene stjenice pripadaju redu Hemiptera koji obuhvaća stjenice, cvrčke i lisne uši, te u podred Heteroptera koji obuhvaća stjenice. Za razliku od većine pripadnika tog podreda, plamene stjenice ne mogu letjeti, iako određeni postotak populacije može imati razvijena krila. Prirodno su rasprostranjene u Europi, raširene su i u Aziji, a unesene su u Sjevernu Ameriku ljudskim djelovanjem. Također su zabilježene i u Australiji. Prezimljuju u odraslom obliku, a počinju se razmnožavati tijekom proljeća. Parenje može potrajati nekoliko sati, ponekad i više od jednoga dana. Nimfe se iz jaja izliježu nakon 10 do 24 dana inkubacije, ovisno o temperaturi.

Poput ostalih stjenica, prolaze kroz nepotpunu preobrazbu, što znači da u svom razvoju nemaju stadij kukuljice, nego nimfe prolaze kroz pet razvojnih stadija tijekom kojih postupno rastu prije nego postanu odrasli kukci. Polifagne su, hrane se sjemenkama i biljnim dijelovima, ali i uginulim kukcima pa i pripadnicima vlastite vrste. Hrane se pomoću rila, posebnog usnog organa kojim probijaju sjemenke i ostalu hranu. Zabilježeno je da se često hrane sjemenkama biljaka iz porodice lipa (Tiliaceae), sljeza (Malvaceae) i sjemenkama bagrema (Robinia pseudoacacia).

Zanimljiv je podatak da sjemenke lipe i bagrema sadrže kemijske tvari koje odbijaju većinu kukaca, ali plamene stjenice su razvile otpornost na njih. Ne oštećuju usjeve ni plodove pa se ne smatraju štetnim kukcima u poljoprivredi. Prirodni neprijatelji ove vrste su ptice, vodozemci i neke vrste sisavaca i kukaca, a kao obranu od grabežljivaca izlučuju štetne kemijske tvari. Plamene stjenice imale su, a i dalje imaju važnu ulogu u biološkim istraživanjima. Predstavljaju modelni organizam, prvenstveno zbog jednostavnog uzgoja u laboratoriju, te su tijekom desetljeća detaljno istraživani njihovi organski sustavi, hormoni, razmnožavanje i genetika. Bile su predmet mnogih važnih istraživanja i otkrića, među kojima je i otkriće postojanja spolnih kromosoma kod životinja, koji su prvi put uočeni upravo kod ove vrste 1891. godine.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.