Biljna gnojiva i folijarna prihrana

Izrada biljnih gnojiva može predstavljati jedan od oblika prihrane zalijevanjem ili folijarnim prskanjem po listu biljke. Najčešće biljne gnojnice proizvodimo od kombinacije biljaka – kopriva za dušik, gavez za kalij, valerijana za fosfor, ili kombiniranjem različitih korovnih biljaka.

Za pripremu gnojiva od koprive uzeti 1 kg svježe ili 200 g osušene koprive i potopiti u 10 l vode. Koprivu staviti u vodu, dobro izmiješati i ostaviti da fermentira tijekom 10 do 15 dana. Svaka dva do tri dana sadržaj u kanti promiješati kako bi se aerirao i potaknuo proces fermentacije. Otvor prekriti tkaninom koja omogućava protok zraka ali onemogućava upadanje kukaca i nečistoća u smjesu. Fermentacija je gotova kada završi pjenušanje.

Ovaj pripravak razvija neugodan miris pa ga smjestite u najudaljeniji dio vrta. Nakon završene fermentacije sadržaj kante procijedite i koristite kao gnojivo nakon što ga razrijedite sa vodom. Razrijedite u omjeru 1:10 kada zalijevate, a u omjeru 1:25 kada obavljate folijarnu prihranu.

Slično kao i čaj od koprive može se izraditi i pripravak od gaveza. Gavez je bogat kalijem, kalcijem, željezom, fosforom i manganom. Način pripreme: 1 kg svježih gavezovih listova potopite u 10 l vode. Ostavite fermentirati 10 dana nakon čega procijedite smjesu i razrijedite u istim omjerima kao i koprivu.

Ove čajeve možete pohraniti i koristiti tijekom godine. Čuvajte ih u tamnim staklenim bocama i redovno kontrolirajte. Ako primjetite pojavu plijesni na vrhu, procijedite i prelijte sadržaj te ga opet pohranite na hladnom i mračnom mjestu.

Gnojidba diktira vaš prinos, racionalna gnojiba smanjuje troškove i vraća tlo u balans od kojeg najviše koristi imaju upravo biljke, koje daju zdrave ujednačene plodove. Stoga, nemojmo gnojidbi pristupati olako jer je ona temelj svake poljoprivredne proizvodnje.