Odabir biljaka u sjenovitom vrtu

39

Iako se čini da smo u izboru biljaka za sjenu jako ograničeni, ipak nije tako. Postoji mnoštvo vrsta koje su istodobno lijepe i korisne. Nemoguće ih je sve nabrojati (kao i njihove kultivare), pa ovdje donosimo samo neke od njih. Općenito, važno je da se kod odabira staništa i načina uzgoja pridržavamo preporuka proizvođača sadnica ili sjemena.

Voće – uglavnom treba dosta sunca, ali jabuka, kruška, šljiva, vinova loza te bobičasto voće kao što su jagode, maline, ribizli, brusnice i borovnice mogu rasti u laganoj sjeni.

Povrće i začinsko bilje – ove vrste vole sunčane položaje i ne možemo ih uzgajati u potpunoj sjeni, već na mjestima koja imaju barem nekoliko sati sunca (najmanje dva, ali bolje je četiri do pet). Dodatnu svjetlost (reflektirajuću) mogu nam pružiti bijelo ili srebrno obojeni zid ili kamen te reflektirajuće uzgojne malč folije. Bez obzira imamo li obične ili povišene gredice, trebamo pripremiti kvalitetno, hranjivo tlo. Saditi ili sijati možemo salatu, špinat, lobodu, blitvu, ciklu, mrkvu, krumpir, rotkvicu, rikulu, kupus, kelj, brokulu, bob, grašak, grah, hren, artičoku i šparogu. Od začina na polusjenovitm mjestima možemo uzgajati lisnati peršin i celer, kopar, korijandar, metvicu, matičnjak, origano i vlasac.

Grmovi – pogodni su: grab, šimšir, lovorvišnja, aukuba, koraljni biserak, hortenzija, rododendron, azaleja, crnjuša, vrijesak, gaulterija, hebe, kao i većina crnogorice (kultivari tuje, pačempresa, borovice, tise…).

Trajnice -od navedenih vrsta možemo nabaviti mnogobrojne kultivare raznih ukrasnih odlika.Uz hrvatski naziv biljke radi lakšega snalaženja navodimo i latinski nazive.

● srednje visoke do visoke: astilba (Astilbe arendsii), bergenija (Bergenia cordifolia), hosta (Hosta fortunei), koraljni zvončići (Heuchera sp.), kozja bradica (Aruncus dioucus), kukurijeci (Helleborus sp.), srdašce (Dicentra spectabilis), kavkaska potočnica (Brunnera macrophylla), pakujci (Aquilegia sp.)…

● niske i pokrivačice tla: mrtva kopriva (Lamium sp.), puzava ivica (Ajuga reptans), iglice (Geranium sp.), jaglac (Prumula sp.), đurđica (Convallaria majalis), protivak (Lysimachia nummularia), pahisandra (Pachysandra terminalis), šupaljka (Corydalis solida), kopitnjak (Asarum europaeum), zimzelen (Vinca sp.)…

Ukrasne trave – prikladni su predstavnici rodova Carex, Luzula, Anemanthele, Arrhenatherum, Milium i Hakonechloa. Imamo li više prostora možemo posaditi i bambuse, no trebamo biti oprezni jer mogu biti invazivni. Penjačice: bršljan (Hedera helix), lozica (Parthenocissus sp.), pavitina (Clematis sp.), orlovi nokti (Lonicera caprifolium).

Jednogodišnje cvijeće za uzgoj u vrtu i u posudama: dragoljub (Tropaeolum majus), glumarica (Mimulus sp.), begonije (Begonia sp.), lobelija (Lobelia erinus), ukrasna kopriva (Coleus hybrida), vodenike (Impatiens sp. )…

Cvijeće viseća rasta za uzgoj u posudama:bakopa (Bacopa hybrida), dobričica (Glechoma hederacea), dragoljub (Tropaeolum majus), fuksija (Fuchsia hybrida), gomoljasta begonija (Begonia x tuberhybrida), protivak (Lysimachia nummularia)…

Dvogodišnje cvijeće: jaglac, potočnica i tratinčica. Lukovičaste i gomoljaste biljke: šumarica (anemona), zumbul, presličica, visibaba, šafran, ranunkula, ciklama. Paprati, mahovine, lišajevi i gljive. Na jako zasjenim i vlažnim mjestima izvrsno će uspijevati mnoštvo ovih vrsta od kojih će mnoge izrasti samoniklo. One će uvelike pridonijeti prirodnome izgledu, osobito na panjevima, ostacima drva i kamenju. S obzirom da su pronašle povoljne uvjete, ovim biljkama neće trebati osobita njega, već ćemo ih eventualno trebati obuzdavati ako se suviše prošire.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.