Mliječne žlijezde koza i ovaca

92

Mliječna je žlijezda specijalizirana kožna žlijezda, koju u krave čine četiri zasebna odjeljka. Građena je iz dvije gotovo potpuno neovisne polovice.

Četvrtine vimena sastoje se od samostalnoga žljezdanoga tkiva i samostalnoga kanalnoga sustava, što znači da mlijeko proizvedeno u tkivu određene četvrtine istu napušta isključivo kroz sisu dotične četvrtine. Krvožilni, živčani i limfni sustav zajednički su za četvrtine jedne polovice.

Koža vimena je tanka, pomična na podlozi i prekrivena finom dlakom. Koža sisa je deblja, nepomična na podlozi i bez dlaka, suha (jer ne sadrži lojnih ni znojnih žlijezda) pa u slučajevima jačeg isušivanja rado puca. Vime ovaca i koza smješteno je u preponskome području i sastoji se od dvaju zasebnih odjeljaka. Vime koza veliko je u odnosu na tijelo i koničnoga je oblika. U ovaca je ono manje u odnosu na tijelo, više okruglog oblika, do koničnog u mliječnih pasmina. Svaka polovica vimena ima svoju mliječnu cisternu, sisnu cisternu i sisu. Oblik sisa se također razlikuje. Cilindričnoga su oblika u mladih životinja, dok su u onih s visokom proizvodnjom mlijeka koničnog oblika. Građa mliječnoga parenhima, vezivnoga tkiva i prokrvljenost slična je onoj u krava.

Funkcionalno tkivo vimena (žljezdani parenhim) čine grozdaste nakupine mliječnih alveola, šupljina alveole nastavlja se u mali odvodni kanalić koji predstavlja početak kanalnoga sustava. Mliječni kanalići izlijevaju se u veće kanale koji se izlijevaju u mliječnu cisternu.

Žljezdane stanice okružene su košarastim (mioepitelnim) stanicama koje potpomažu istiskivanje mlijeka iz alveola. Mliječnu cisternu čine žljezdani i sisni dio, koji su podijeljeni prstenastim suženjem na bazi sise. Na vršku sise nalazi se sisni kanal dug 5-14 mm, širok 0,6 mm. Sisni je kanal važan za protok mlijeka, mužnju i otpornost vimena na infekciju. Povećano mehaničko opterećenje, kao posljedice nepravilne mužnje, može prouzročiti pojačano orožnjavanje sluznice kanala, što otežava mužnju i dovodi do upale.

Funkcija sisnoga kanala povezana je i s vanjskim izgledom vrška sise, koji može biti šiljast, spljošten, udubljen, okrugao ili u obliku džepa. Poželjno je da vršci svih sisa budu u istoj ravnini i zaobljeni. Osim funkcionalnoga tkiva vimena (parenhima), važnu ulogu u građi i funkciji vimena ima vezivno tkivo. Odnos tih dvaju vrsta tkiva uglavnom se može utvrditi palpacijom preko kože. Izmuženo vime, u kojem prevladava parenhim, mekane je konzistencije, a ispunjeno mlijekom vrlo je napeto, ali ipak elastično. Vime u kojem prevlada vezivno tkivo prepoznaje se kao “mesnato” vime, manje je kruto kad je ispunjeno mlijekom, a takvo ostaje i nakon izmuzivanja.

Ipak, snažan sustav ligamenata drži vime za trbušnu stijenku i njihova građa umnogome pridonosi pravilnom izgledu vimena i održavanju njegova zdravlja. Pravilno vime prianja uz trbuh i proteže se u stranu, prema natrag i prema naprijed. Gledajući straga, ispunjava prostor između nogu i skočnoga zgloba. Gledamo li kravu sa strane, vidljivo je vime iza i iznad skočnoga zgloba kako se diže prema stidnici, a veći se dio vimena vidi ispred skočnoga zgloba. Vime ispunjeno mlijekom ne smije visjeti ispod skočnoga zgloba, samo vršci sisa većega vimena.

Vime je dobro prokrvljeno, opskrbljuju ga krvlju vanjska i unutrašnja stidna arterija (Aa. pudenae externa et interna) i površinska predtrbušna arterija (a. epigastrica cranialis). Smetnje u opskrbi vimena krvlju česte su, jer vimenom visokoproduktivnih krava protječe puno krvi, vene su velikoga lumena i tankih stijenki. Dobroj cirkulaciji krvi u vimenu pomažu masaža vimena, sisanje, akt mužnje i kretanje životinje.

Iako osnove razvoja vimena počinju tijekom embrionalnoga života i do kraja bređosti razviju se sise, sisni kanali, cisterne, sekundarni mliječni kanali, vime završi svoj razvoj u vrijeme telenja, tj. u doba telenja. Stoga su mnoge mane u građi i razvoju vimena vidljive tek nakon spolne zrelosti ili poslije prvoga telenja. Pred kraj svake nove steonosti pada količina mlijeka, jer nastaju promjene u parenhimu vimena, vime se vraća u stanje prije početka proizvodnje mlijeka (juvenilno stanje). U drugome dijelu suhostajnoga razdoblja počinje ponovna izgradnja mliječne žlijezde. O tome će ovisiti priprema za novu laktaciju.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.