Bijela mrtva kopriva

Bijelu mrtvu koprivu koristili su u srednjem vijeku za liječenje ženskih tegoba (po čemu je izuzetna), a kasnije je slovila kao ukusno povrće i počela se uzgajati, navodi časopis Hrvatske šume.

U ljekovite svrhe koristila se protiv bolesti dišnih, mokraćnih i organa krvotoka te protiv nesanice. Novija su istraživanja pokazala prave ljekovite vrijednosti ove i drugih mrtvih kopriva pa ju je korisno upoznati.

Dolazi u velikom dijelu Europe i Azije. Raste na raznim staništima, obično na vlažnim plodnim tlima, uz rubove šuma i putova, na obalama rijeka i potoka od nizinskog do planinskog pojasa. U nas je češća u brdskim nego u nizinskim krajevima. To je uobičajeni korov koji se nalazi posvuda uz ceste, putove, željezničke nasipe, po poljima i livadama i uz gospodarske zgrade.

Bijela mrtva kopriva je višegodišnja biljka s dugim podankom i podzemnim vriježama. Stabljika je visoka od 20 do 50 cm, obično u donjem dijelu slabo razgranata, četverobridna, pri vrhu dlakava, zelena, a katkada ljubičasta. Listovi su na dugim peteljkama, nasuprotni, dugi od 4 do 7 cm, široki od 2 do 4 cm, duž oboda grubo pilasto nazubljeni, s obje strane rijetko dlakavi, srcoliki i nazubljena ruba. Po obliku su nalik pravoj koprivi, ali ne žare. Vršni su listovi na kraćim peteljkama i više zašiljeni nego donji. Cvjetovi se razvijaju u pravilnim pršljenastim cvatovima u pazušcima gornjih listova.

Dugački su od 2 do 2,5 cm, sjedeći, bude ih od 6 do 16 složenih u cvatu. Cvjetovi su bijeli ili prljavo bijeli, rjeđe crvenkasti. Čaška je zrnasta, pokrivena prorijeđenim dlakama, zelena, pri osnovi često ljubičasta. Cvjetove posjećuju kukci među kojima su glavne pčele te je po tome nastao drugi naziv za ovu biljku – pčelinja kopriva.

Cvjeta od svibnja do kolovoza, a često i drugi puta u jesen, ponekad sve do početka zime.

U ljekovite svrhe koriste se cvjetovi ili cijele biljke. S cvjetova treba odvojiti čaške, a latice brzo osušiti u tankom sloju na prozračnom i sjenovitom mjestu ili u pećnici na temperaturi do 40 o C. Cvijet sadrži sluzi, tanine, saponine, flavonoide, eterično ulje, alkaloide, polisaharide, organske kiseline i neke druge tvari. Listovi su dobar izvor vitamina A.

Biljka se može koristiti u ljekovite i prehrambene svrhe. Cvjetovi su dobar izvor nektara i peluda pa je to dobra biljka za pčelinju pašu. U prehrambene svrhe mogu se koristiti listovi, cvjetovi, mladi izdanci i podanak u salatama ili kuhani kao povrće.

Bijelom mrtvom koprivom liječi se niz bolesti. Na prvom mjestu vrlo je dobra u liječenju mnogih poremećaja menstruacije i maternice. Kao čistač krvi služi kod ekcema, skrofula (vrsta tuberkuloze), slabokrvnosti, visokog krvnog tlaka, proširenih vena, hemoroida, povećane prostate, raznih osipa te vanjskih i unutarnjih krvarenja. Dobra je za liječenje mokraćnog mjehura, bubrega i vodene bolesti oko srca.

Regulira rad znojnih žlijezda. Također služi za liječenje probavnih organa: pojave mučnine, povraćanja, proljeva, kronične začepljenosti, protiv nadimanja, smiruje upalu sluznice želuca i crijeva, gastritisa i povećane bolesne slezene. Nadalje se njome liječe dišni organi, čak i tuberkuloza pluća. Lijek je i kod slabih živaca jer djeluje umirujuće i uspavljujuće. Izvana je dobra za liječenje rana, čireva, upala kože i drugih poteškoća. Čajem se ispiru rane i nečistoće kože životinja. Neželjeni učinci nisu poznati.