Sve što trebate znati o folijarnoj gnojidbi

Folijarna gnojidba zapravo je dodatna ishrana biljaka, i nije zamjena za ishranu kroz tlo, dakle preko korijena, jer su potrebe biljaka za hranivima (tu se prvenstveno misli na makroelemente dušik, fosfor i kalij) najčešće veće od koncentracija koje podnosi lišće, pa bi trebalo vrlo često prskati što nije niti praktično, a niti financijski isplativo.

Folijarna gnojidba vrlo je učinkovita za opskrbu biljaka hranivima čije je primanje iz tla otežano iz raznih razloga, bilo zbog pojave antagonizma iona u tlu, bilo zbog inaktivacije hraniva pri previsokim (željezo, mangan, bor, fosfor) ili preniskim (fosfor, molibden, magnezij) pH vrijednostima.

Ovakav način ishrane vrlo je koristan pri nepovoljnim klimatskim prilikama (dugotrajna suša, niske temperature tla, stagniranje površinske vode), pri uzgoju u monokulturi kada se tlo osiromaši pojedinim biogenim elementima. Folijarna ishrana vrlo je učinkovita kada se primjenjuje u kritičnim fenofazama (fazama razvoja biljaka) kada biljci nije dovoljna opskrba hranivima samo putem tla kroz korijen, tj. kada su potrebe veće od podmirivanja iz tla.

Ovo se osobito odnosi na mikroelemente i dušik. Folijarnom gnojidbom iskorištenje hraniva je veće i primjena gnojiva je moguća pri nepovoljnim prilikama u tlu. Kako svaki zahvat ima svoje prednosti, tako ima i neke nedostatke. Kao što je već spomenuto, folijarna ishrana samo je dodatna ishrana, jer se ne stvaraju zalihe hraniva, posebno je teško biljci dodati dovoljno makroelemenata.

Prilikom primjene posebno su opasne previsoke koncentracije pripravka za prskanje (škropiva) te veliki promjer otvora na prskalicama. Zato se obavezno trebaju poštivati upute proizvođača kojima se propisuje način pripreme škropiva. Također, primjena pri visokim temperaturama i jakom suncu može izazvati neželjene opržotine. Primjena folijarne ishrane smanjit će pojavu fizioloških bolesti uz napomenu da se mogu primjenjivati folijarna gnojiva koja sadrže samo jedno hranivo ili mješavinu više njih, i makro i mikroelemenata. Također, neki se pripravci mogu miješati i sa sredstvima za zaštitu bilja, pa se na taj način smanjuje financijski trošak primjene.

Folijarnu prihranu najbolje je obavljati rano ujutro i kasno popodne, jer tada list najbolje usvaja hraniva. Prskanje se nikako ne smije obavljati tijekom vjetrovitog vremena, jer može doći do zanošenja (drift-a), pa škropivo neće završiti na željenim biljkama.

Precizan proračun iznošenja i unošenja hraniva te praćenje visine prinosa i redovne analize tla mogu pomoći u planiranju i izračunu potrebne gnojidbe tla ali i folijarne prihrane, ovisno o zahtjevima biljne vrste. Za izračun potrebne količine gnojiva treba uvažavati planirani i realno mogući prinos, specifične potrebe biljne vrste i potencijal plodnosti tla.

Folijarna prihrana se najčešće primjenjuje u povrtlarskoj proizvodnji. Kod povrtnih kultura najčešće se koristi folijarna prihrana koja povoljno utječe na cvatnju i oplodnju, te formiranje plodova (sa većim sadržajem kalcija) ili podzemnih i nadzemnih dijelova. Ovisno o tome koji dio biljke je cilj našeg uzgoja u prihrani se primjenjuju potrebna mikrohraniva. Pri tome je bitno pratiti usjev i fenofazu u kojoj se biljka nalazi kao i izgled biljaka te količinu hraniva koju smo unijeli, u usporedbi sa ukupno potrebnim količinama za tu kulturu. U poljoprivrednoj proizvodnji se posljednjih godina znatno povećala primjena tekućih gnojiva naročito u povrćarskoj proizvodnji.