Kako se dobiva svježi pelud?

Pelud se upotrebljava i za vlastitu korist jer je on sastavni dio mnogih ljekovitih i dijetetskih proizvoda.

Pelud ili cvjetni prah u biljnom svijetu predstavlja mušku spolnu stanicu čiji je zadatak oplodnja cvijeta, odnosno zametanje sjemenke iz koje se razvija plod. Iako on nije izravno proizvod pčela, ubrajamo ga u njihove proizvode. Pelud pojedinih biljaka razlikuje se prema obliku, veličini i boji. Veličina peludnih zrnaca kreće se od 0,012 do 0,050 mm u promjeru.

Dobiva se upotrebom skidača ili hvatača. To su naprave koje postavljamo na ulazni otvor košnice ili su stalno prisutne na posebnoj podnici, a povremeno se aktivira mrežica skidača. Njihovim postavljanjem prisiljavamo pčele da pri povratku u košnicu prolaze kroz otvore određenog promjera. Provlačenjem kroz njih pčelama ispadaju grudice peluda s nogu i padaju kroz mrežicu u ladicu. Postoji više tipova skidača, a svi bi oni trebali omogućiti da dio peluda bude unesen u košnicu kako bi se leglo moglo normalno razvijati. Najbolji skidači su oni kojima se skine do 60 % peluda. Brzina skupljanja ovisi o količini otvorenog legla u košnici, vremenskim prilikama i bogatstvu peludnih paša.

Više otvorenog legla dovodi do aktiviranja većeg broja pčela. Najveći unos peluda u košnicu je do 10 sati prije podne. Jaka pčelinja zajednica za vrijeme dobre peludne paše može dnevno dati do 150 grama svježeg peluda. Sakupljeni pelud je vlažan i pri ljetnim temperaturama podložan kvarenju. Zato ladicu skidača treba češće prazniti, a najkasnije svaka 2 dana.

Postoji više načina konzerviranja peluda. Kako se svježi pelud ne bi pokvario potrebno ga je prosušiti u posebnim sušionicama. Tako dobiven pelud kroz 48 h stavimo u zamrzivač na temperaturu od -18 do -20°C. Zatim ga možemo čuvati pri temperaturi od 0°C i nekoliko godina, a da mu svojstva ostanu očuvana. Smrzavanje razgradi vanjsku ovojnicu peludnog zrnca.