Sunčanica ili kozara

3026

Zovu je suncobran, šugavica, kišobran, srnjaki, kozara, štitarka, marela. Ubrajamo je u naše najveće gljive.

kozara

Loši poznavatelji gljiva je ne ubiru jer smatraju da nije jestiva zbog svoga izgleda, visine stručka i prstena na njemu. Razlikujemo više vrsta sunčanica-običnu sunčanicu, grbavu, oguljenu, kuštravu sunčanicu.

Zabuna je nemoguća jer su sve sunčanice jestive i vrlo dobre kakvoće. Kod svih vrsta trebamo koristiti samo klobuk jer je stručak dosta žilav i tvrd, osobito kod starijih primjeraka. Klobuk je u mladosti okrugao, koničan do jajolik, u obliku izdužene kugle ili jajeta i drži se uskim debelim prstenastim zastorkom stručka.

Zajedno sa stručkom djeluje kao batić, udaraljka za bubanj jer joj rubovi tada prianjaju uz stručak. Poslije se postupno otvara te konačno postaje raširen i izgleda kao kišobran a od ostatka zastorka na obodu je čehav. Naraste promjera 10-30 cm. U ranoj mladosti debela kožica je blijeda, svjetlosmeđa te glatka. Širenjem, rastom se raspuca u krupnije krljušti, prema sredini sve gušće, dok disk na sredini ostaje cijeli neraspuknut i na tjemenu ispupčen kao bradavica.

Klobuk je putenasto nitast s velikim smeđkastim ljuskama i krpama, kroz pukotine proviruje bijelo meso. Klobuk je dosta ljuskav i sivosmeđe boje, na samom vrhu boje čokolade. Ispod klobuka je vidljiv prsten, složen i debeo, a po rubu resast. Na dodir se pomiče. Listići su gusti, trbušasti na oba kraja kraći, bijeli i mekani, pričvršćeni za ovratnik, koji je malo udaljen od stručka, oko 15 mm širok. Stručak može narasti visok 20-40 cm, što ovisi o vrsti sunčanice. Vitak je i cilindričan, šupalj, vlaknast, tvrd, na dnu gomoljasto zadebljan, pri čupanju je vidljiv micelij na zadebljanom dijelu. Stručak je bjelkast ili svijetlosiv, gusto prošaran sa smeđim ljuskicama, i to sve do zadebljanja pri dnu. Stručak na sebi nosi debeo prsten, čiji su rubovi čipkasti i koji se može pomicati gore-dolje.

Meso je mekano, bijelo, nepromjenljivo, na vrhu (ispupčenju) tvrdo, ugodna je mirisa, podsjeća na lješnjak i slatkasta je okusa. Puder spora je bijel. Spore 15-20 x 10-13 mikrometara, ovalne, glatke i bezbojne. Raste od srpnja pa sve do studenoga, vrlo je česta, brojna i širom rasprostranjena, raste pojedinačno ili u krugovima, na svijetlijim suncu izloženim mjestima, voli rasti u bjelogoričnim šumama, posebno u velikim količinama je nalazimo u bagremovim šumama.

Sunčanica je jestiva gljiva izvanredne kakvoće, a pripravljamo je na razne načine: na salatu od mladih klobuka, pohamo, pirjamo, pečemo na gradele…

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.