Gljiva prosenjak pripada porodici ježevica, lat. Hydnaceae. Prvi ga je opisao čuveni prirodoslovac Carl Linne 1753. godine u svojem djelu Species plantarum smjestivši ga u rod Hydnum. Naziv roda Hydnum potječe od starogrčke riječi udnon ili hudnon, a znači tartuf.

Znanstveni naziv vrste repandum latinski je naziv za izvijen, a odnosi se na klobuk. Česta je gljiva u Euroaziji i Sjevernoj Americi u umjerenoj klimi. Raste u većim ili manjim grupama, ali i pojedinačno, a ponekad i u vilinim kolima ili redovima. Pridolazi po šumama četinjača, listopadnim i miješanim šumama. Može rasti na raznim tipovima tla. Preferira mahovinu.
Kožica klobuka je blijedo žute do kremasto bijele boje ili može biti blijedo narančaste boje, ružičasto-žuta, blijede boje orahove ljuske, blijede oker boje ili hrđavo narančaste, ovisno o mjestu rasta. Kada je vrijeme suho, biva bljeđa, bijele ili blijedo žute boje. Ne da se oguliti. Klobuk je plosnat, često nepravilne forme, kvrgav, s uvijenim rubovima, promjera od 6 do 12 cm i glatke površine.
Događa se da klobuci dviju prosenjaka srastu, ponekad čak srastu i stručci. U mladosti je klobuk blago konveksan, sa zrelošću se izravnava, središte postaje uleknuto, a kožica postaje tamnije boje i poprima narančasti odsjaj. Meso je bijelo ili žuto, debelo, šupljikave strukture, no prilično lomljivo. Na donjoj strani klobuka su šiljci usmjereni nadolje. Ponekad dosežu do samog ruba klobuka. Kod mladih primjeraka su kratke i elastične i bijele ili žuto-ružičaste boje.
Kod zrelih primjeraka budu dužine od četiri do osam milimetara i boje koja odgovara boji kožice klobuka, osipaju se i lako ih je skinuti. Svi dijelovi ponarančaste ako se oštete. Otisak spora je bijele boje. Spore su jajaste ili eliptične, glatke i bezbojne. Stručak je valjkast, pun, no ponekad s prisutnim šupljinama, nešto svjetlije boje od kožice klobuka, često zadebljane baze, visine do 6 cm, širine do 2,5 cm.
Meso je ugodnog, ali neizraženog mirisa i u početku je okus poput lisičarki ili orašastog voća, no sa zrelošću gljive postaje gorak. Vrijeme branja je kasno ljeto i jesen, tj. u kolovozu, rujnu, listopadu, studenom.
Jestiva je gljiva. Najčešće se konzumira klobuk. Za početak je potrebno ukloniti šiljke na donjoj strani klobuka i očistiti ih i oprati od nečistoća. Meso mladih primjeraka je pomalo gorko-slatkog i ugodnog okusa i zato ih treba birati. Stariji primjerci su gorki pa ih valja izbjegavati. Može ih se pržiti na luku i to daje vrlo ukusno jelo, pržiti na biljnom ulju od 15 do 20 minuta i pri tom, zanimljivo, ne gube na volumenu, kuhati 20–ak minuta, marinirati, blago ukiseliti, sušiti ili usoliti. Ako ih kanite zamrznuti, prethodno ih je potrebno kuhati pet do deset minuta nakon što je voda provrela. Pri obradi boje prste u narančasto. Hrana su crvenoj vjeverici.
Prosenjak sadrži masne kiseline, fenole i polisaharide, bogat je mineralima, bakrom i magnezijem. Meso sadrži korisne tvari koje mogu suzbiti bakterije, među kojima i stafilokok, stimulirati imunosustav i normalizirati rad žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem, pomaže obnoviti krv. Podiže tonus i može poboljšati stanje kože, a za što se može načiniti mast za tretiranje npr. opeklina, ali i maska za lice. Prosenjak ima svojstvo uništavanja tumorskih stanica. Tumor se raspada, smanjuje i ponekad nestaje u potpunosti. Za borbu s virusnim infekcijama primjenjuju se ekstrakti.
Prosenjak je jedinstven po tome što nema sličnih otrovnih gljiva i po tome je vrlo siguran za konzumaciju. Slična gljiva ježek pripada istom rodu, nosi znanstveni naziv Hydnum rufescens i također je jestiva, premda po mnogima ne toliko ukusna. Ježek ima kožicu klobuka narančaste boje.