Sve o uzgoju arnike

2015

Samonikla amika raste na siromašnim, kiselim tlima planinskih pašnjaka iznad 1000 m nadmorske visine. Zbog ugroženosti njenih prirodnih staništa, sve se više komercijalno uzgaja.

anika

Amika je višegodišnja zeljasta biljka visine 30 do 60 cm. Razvija kratke valjkaste rizome, a iznad zemlje formira lisnu rozetu iz koje izbijaju cvjetonosne stabljike.

Cvjetovi su široki 5 – 8 cm (kod A. chamissonis cvjetovi su nešto sitniji). Stablo je slabo razgranalo s najviše 2-4 bočne grane. Stabljika i bočne grane završavaju glavičastim cvjetovima. Listovi su u rozeti izduženi, ovalnog oblika i krupniji su od listova na stabljici.

Arnika cvjeta od svibnja do kolovoza. Cvijet je krupan, žuto- narančaste boje. Jezičaste latice duge su 2 – 3 cm. U unutrašnjem dijelu su plodni cvjetovi. Na ispupčenom cvjetištu nalaze sc valjkaste ahenije (sjeme) s bijelim i čvrstim „perom“ (aparat za letenje). Sjeme je izduženo i valjkastog oblika. Masa 1000 zrna iznosi 1,1 – 1,4 g. Sjeme ima relativno dobru klijavost i u optimalnim uvjetima klija za 6 – 8 dana.

Cvijet amike sadrži 0,3 – 1,3 % seskviterpenskih laktona. Prema sadržaju glavne aktivne tvari, pojavljuju sc dva ekološka lipa; helenalin, poznat kao srednjoeuropski tip, i dihidrohelenalin, dominantno španjolski tip. Sadržaj eteričnog ulja je 0,15 – 0,35 %. Ulje sadrži azulen, limolmetileter, timol i slobodne masne kiseline. Sadržaj fiavonoida je između 0,4 i 0,6 %. Arnika ima antimikrobno, anliflogističko, analgetičko i antireumatsko djelovanje. Primjenjuje se u obliku linktura za vanjsku ili unutarnju uporabu, kao i za izradu raznih gelova i balzama.

Klima Arnika najbolje uspijeva u planinskim predjelima s hladnom i vlažnom klimom na visini od 900 đo 1500 m. Vrlo dobro podnosi niske temperature i nije osjetljiva na pojačanu insolaciju, a naročito dobro podnosi sjenovita i polusjenovita mjesta.

Arnika je vrlo osjetljiva na mehaničke značajke tla. Najviše joj odgovaraju rastresita i humusom bogata tla. S obzirom na to da arnika ne podnosi jako vlažno tlo, a na istoj se površini može uzgajati i do 4 godine. Poželjno je da tlo bude vodopropusno kako bi u vrijeme obilnih padalina voda mogla otjecati. U sušnom je razdoblju potrebno navodnjavanje. Arnika je osjetljiva na Fe klorozu, pa za uspješan rast i razvoj zahtijeva kisela tla (pll tla između 5 i 6). Također je jako osjetljiva na karbonate, odnosno fiziološki aktivno vapno. Sadržaj karbonata (CaCOj) u tlu ne smije biti iznad 1,5 %, pa za uzgoj treba izbjegavati karbonatna tla.

Uzgoj

Plodored – Arnika je višegodišnja kultura koja se najčešće sadi na planinskim livadama pa se u njenom uzgoju ne primjenjuje klasični plodorcd. Dobre pretkulture su žitaricc koje se uzgajaju u planinskim područjima (zob, jari ječam, heljda). Monokotiledone su bolje pretkulture od dikotiledona. Arnika se na istom tlu može uzgajati tek nakon 5 i više godina.

Obrada tla

Ako se arnika sadi na livadama, oranje treba obaviti prije zime, najbolje već krajem ljeta. Završna se priprema površinskog sloja obavlja neposredno pred sadnju, krajem travnja i početkom svibnja za proljetnu sadnju, odnosno u kolovozu za jesensku sadnju. Duboka, humusom bogata tla treba orati na dubini 30 cm.
Ako se arnika sadi na prethodno obrađivanim površinama, oranje se izvodi odmah nakon žetve. Površinska priprema tla za jesensku sadnju obavlja se odmah. U slučaju proljetne sadnje, poorana površina treba prezimiti kako bi se što bolje sačuvala vlaga.

Gnojidba 

Budući da se arnika uzgaja zbog cvijeta, ne treba ju previše gnojiti. S druge strane, neka su tla izuzetno siromašna fosforom, a fosfor pospješuje cvatnju. U kiselim i jako kiselim tlima otežana je pristupačnost fosfora biljci, pa je takva tla potrebno gnojiti fosforom. Količina i oblik gnojiva ovise o modelu proizvodnje.
Prema pravilima GAP, u konvencionalnoj se proizvodnji primjenjuje kombinacija organskih i mineralnih gnojiva. Zaoravanjem se primjenjuje 20 – 30 t/ha stajskog gnojiva, dok se u predsjetvenoj pripremi tla primjenjuje 80 – 100 kg/ha fosfora (P2O5) uz približno istu količinu kalija (K2O). U tom slučaju ukupna količina mineralnog dušika treba biti 60 80 kg/ha pri čemu se 1/3 do 1/2 ukupne količine zaorava istovremeno s fosforom i kalijem, a preostali dio se prihranjuje.

U organskoj proizvodnji arnike primjenjuje se oko 40 – 50 t/ha stajskog gnojiva prije sadnje. U slučaju niskog sadržaja fosfora u tlu, obvezno se primjenjuje gnojidba fosforom u obliku fosfata ili Tomasovog brašna. Količina gnojiva ovisi 0 koncentraciji fosfora i topivosti, a kreće se između 200 do 1000 kg/ha. Pri tome je važno da se gnojidba obavlja zaoravanjem jer površinska primjena fosfornih i kalijevih gnojiva nije učinkovita zbog njihove slabe pokretljivosti u tlu.

Razmnožavanje

Arnika se razmnožava generativno i vegetativno. U suvremenoj se proizvodnji češće primjenjuje razmnožavanje sjemenom, posebno u početnim godinama uzgoja.
Kako joj je sjeme vrlo sitno (masa 1000 sjemenki je 1,17-1,42 g), direktna sjetva nije dobar način razmnožavanja. To je potvrđeno pokusima provedenim u Njemačkoj u kojima je u razdoblju između lipnja i kolovoza arnika sijana direktno u redove na razmaku od 30 i 40 cm. Sjeme nakon sijanja nije pokrivano zemljom, već PE folijama. Rezultati su pokazali da direktna sjetva nije komercijalno opravdana pa se u praksi primjenjuje razmnožavanje presadnicama.

U zimskoj proizvodnji presadnica u grijanim staklenicima, sjeme se sije u veljači. Presadnice se u travnju iznose van na adaptaciju, a sade se početkom svibnja. Za klijanje sjemena optimalna temperatura supstrata je 15 – 20 °C. U proizvodnji se danas često primjenjuju kontejneri što značajno povećava kvalitetu presadnica. U sušnim je razdobljima nužno navodnjavanje. Ljetna proizvodnja presadnica u otvorenim lijehama izvodi se na mjestu proizvodnje. Lijehe se zasijavaju krajem svibnja i početkom lipnja. Sjeme se pokriva vrlo tankim slojem treseta (0,5 cm), a lijehe obavezno treba zasjeniti i redovito navodnjavati lijekom cijelog ljeta. Nakon četiri do pel tjedana od klijanja presadnice treba jednom tjedno zalijevati 0,1 postotnom otopinom tekućih gnojiva prilagođenih razvoju listova u količini od 3-5 litara po m2. Ovako proizvedene presadnice sade se u rujnu.

Proizvodnja presadnica u hladnim lijehama je jeftiniji i svima pristupačan način, a priprema tla i lijeha ista je kao i kod drugih vrsta. Za sjetvu 1 m2 tla potrebno je 1,5 do 2,0 grama sjemena, pod uvjetom daje klijavost najmanje 40 – 50 %.
Vegetativno razmnožavanje arnike provodi se dijeljenjem biljaka (busena) nakon druge i treće godine uzgoja. Starije su biljke pogodnije za dijeljenje jer formiraju veliki busen s 15-20 rozeta koji sc lakše dijeli, pri čemu sc dobiju presadnicc koje imaju rozetu s pripadajućim dijelom korijena. Sadnja presadnica odvija se u rujnu ili krajem kolovoza. Nodnjavanjem nakon sadnje postiže sc visoki postotak zakorjenjivanja prije kraja vegetacije. Vegetativni oblik razmnožavanja moguć je i u proljeće, ali je učinkovitost daleko manja.

Sadnja

Presadnice proizvedene u ljetnim lijehama i presadnice proizvedene dijeljenjem busena sade sc u rujnu, dok sc presadnicc iz zimske proizvodnje sade polovicom svibnja. Presadnice se sade u redove razmaka 60 – 70 cm, a razmak između biljaka u redu je 23 – 25 cm, što odgovara sklopu od 60000 – 72500 biljaka/ha. U nekim europskim zemljama (Španjolska, Njemačka) preporuča se i više od 100000/ha, što ima za posljedicu manji razmak između redova koji nije pogodan za primjenu uobičajenih strojeva. Na malim površinama sadi sc ručno, a na velikim pomoću sađilica.

Njega nasada arnike obuhvaća okopavanje, prihranjivanje, uništavanje korova i navodnjavanje.
U prvoj godini uzgoja nužno je okopavanje tijekom cijelog razdoblja vegetacijc i to barem 2-4 puta. Okopavanjcm sc postiže rastresitost površinskog sloja i suzbija razvoj korova. U kasnijim godinama biljke su snažnije, redovi širi, a biljke u redu gotovo spojene, pa je okopavanje rjeđe potrebno. Uporaba herbicida nije dozvoljena.

Prihranjivanje arnike lijekom vegetacije ovisi o modelu proizvodnje i starosti nasada. U konvencionalnoj se proizvodnji sredinom vegetacije u prvoj godini koristi dušično gnojivo (KAN) u količini od 100 – 150 kg/ha. U kasnijim godinama treba na samom početku vegetacije primijeniti mineralno NPK gnojivo (15-15-15) u količini od 200 – 300 kg/ha, uz obaveznu upotrebu kultivatora.

U sušnim razdobljima, osobito u ranijim fazama razvoja biljaka pa sve do početka cvjetanja potrebno je navodnjavanje, bilo sustavom kap po kap, bilo navodnjavanjem u brazde.

Berba

Arnika u prvoj vegetaciji ima zanemarivo malo cvjetova tako da prva berba počinje u drugoj godini i to sredinom ili u trećoj dekadi svibnja, nakon otvaranja prvih cvjetova. Cvjetanje traje do lipnja, a u visokim planinama i do kolovoza. Berba se obavlja svaka 4-7 dana, ovisno o intenzitetu cvatnje. Najveći prinosi postižu se u 5. i 6. berbi. Berba se najčešće obavlja ručno pri čemu se za 10 -20 minuta može ubrati 1 kg svježeg cvijeta. Kako bi se spriječila pojava papusa pri sušenju, poželjno je češće branje i to u početnim fazama otvaranja cvijeta. Potpuno otvoren cvijet pri sušenju se potpuno pretvara u papus.

Sušenje

Svježe ubran cvijet arnike treba što prije osušiti. Suši se u sušnicama na temperaturi 40 – 45 °C. Za kvalitetu cvijeta važno je da sušenje što kraće traje. Za 1 kg suhog cvijeta potrebno je 5 – 7 kg svježeg. Cvjetovi vrhunske kvalitete moraju imati očuvanu strukturu i jarkožutu boju latica.

Prinos

Prinos ovisi o starosti nasada i varira od 300 – 700 kg/ha suhog cvijeta. Najviši prinosi se postižu od 2. do 4. godine uz sklop 80000 biljaka/ha.

Proizvodnja sjemena

Sjeme se sakuplja 20 – 30 dana nakon cvjetanja, kad centralni dio cvijeta koji sadrži sjemenke potamni. S berbom sjemena ne smije se zakasniti jer ga vjetar lako raznosi. Središnje cvjetonosne stabljike daju sjeme najbolje kvalitete.
Skupljanje sjemena obavlja se rezanjem cvjetonosne stabljike s cvjetovima koji se potom ostave 4-5 dana na zasjenjenom mjestu kako bi sjeme potpuno dozrjelo. Zrelo se sjeme čuva u hladnom i tamnom prostoru.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.