Čađavi izgled i pjege na jabukama

Crna mrljavost (Gleodes pomigena) je posljedica gljivičnih kolonija na površini zrelih plodova, u početku poput sjene tamno-maslinasto-zelene boje. Kolonije su okruglog oblika, različite veličine i difuznih rubova.

Zbog sekundarnog širenja gljivice uzročnika tijekom skladištenja kolonije se međusobno „preklapaju“ što plodovima daje čađavi izgled. Ovisno o boji kožice plodova jabuka i krušaka, te tipu rasta i uvjeta razvoja kolonija uzročnika bolesti, izgled i izražajnost čađavosti može biti različit (prema boji i veličini). Posebno je osjetljiva sorta zlatni delišes.

Muhine točkice (Schyzothirium pomi) uzrokuje neželjene promjene na plodovima jabuke i kruške opisane u imenu bolesti. Na površini zrelih plodova se pojavljuju male, crne, okrugle točkice koje nalikuju izmetu kućne muhe (engl. Flyspeck, njem. Fliegenflecken). To su plodišta gljivice (pseudoteciji), a tipična je njihova grupiranost u skupine po 50-ak crnih pjega u promjeru 1-3 cm. Posebno je na ovaj poremećaj osjetljiva sorta Idared. Opisane se obje negativne promjene mogu pojaviti na plodovima već 3-4 tjedna nakon otpadanja latica, ali puno češće tek krajem ljeta ili početkom jeseni, odnosno u postupku skladištenja.

Premda su opisane promjene uzrokovane drugim vrstama mikroorganizama, obično na istom plodu budu zajedno prisutne kolonije uzročnika čađavosti i crne točkaste pjegavosti zbog sličnih ekoloških zahtjeva za njihovu pojavu i razvoj. Gljivica Gleodes pomigena prezimi u formi micelija ili posebnih plodišta (piknida) na inficiranim grančicama jabuke i većeg broja šumskog drveća. Iz prezimljujućih se mjesta tijekom proljeća ili početka ljeta primarno širi za kišnih dana. Može biti zaražena kutikula i epidermalni sloj staničja tek zametnutih plodova jabuke i kruške, ali se za razliku od rane infekcije uzročnikom krastavosti (Venturia spp.) takvi plodovi oblikom normalno razvijaju.

Vrsta Schyzothirium pomi također u prirodi prezimi u formi zimskih plodišta (pseudoteciji) na inficiranim grančicama jabuke i drugim domaćinima. Neposredno pred cvatnju i 1-2 mjeseca nakon cvatnje iz zimskog se potencijala oslobađaju primarni uzročnici zaraze tijekom kišnih dana i pri optimalnim temperaturama 16-28oC. Pri ovoj je bolesti inficirana samo „vanjska“ kutikula plodova bez epidermalnog tkiva. Optimalna temperatura za naknadni razvoj je 17,3oC, uz relativnu vlažnost zraka veću od 96 %.

Optimalne temperature razvoja čađavosti plodova su 18-27oC (ali ne veće od 30oC). Naknadno se na kožici ploda čađavost širi pri zasićenosti zraka vlagom većoj od 90 %. Obično se simptomi u voćnjaku primijete tek 20-25 dana nakon ostvarene zaraze. Osnovna preventivna zaštita voćnjaka od gljivica Gleodes i Schyzothirium je sadnja nasada jabuka i krušaka na prozračnim terenima. Smjer redova, razmaci sadnje i uzgojni oblik moraju omogućiti što brže sušenje krošnje. U područjima gdje su gljivične bolesti plodova značajni problem u uspješnoj proizvodnji jabuka i krušaka, potrebna je redovita preventivna zaštita fungicidima u razmacima 10-14 dana. Ako se bolesti povremeno javljaju, pomoću mjeuređaja za praćenje meteorološki uvjeta u nasadu, broj tretiranja se može značajno reducirati na kritična razdoblja kad su zabilježene optimalne vrijednosti topline i vlažnosti zraka.

Dobru učinkovitost daju strobilurini (npr. Stroby DF, Zato 50 WG, Tercel WG, Bellis WG), anilinopirimidini (Chorus WG, Pyrus 400 SC i sl.) i neki ditiokarbamati (npr. mankozeb). Bakarni i sumporni fungicidi koje se najčešće koriste u ekološkom voćarstvu također u epidemijskim godinama nisu dovoljno djelotvorni na opisane bolesti jabuke i kruške. Zadnjih su godina voćari pod stalnim pritiskom da koriste što manje kemijska sredstva za zaštitu bilja kako bi plodovi bili zdravstveno što ispravniji (bez mjerljivih ostataka rezidua).

Među fungicidima koje u integriranoj proizvodnji jabuke koristimo krajem ljeta i početkom jeseni protiv dominantnih bolesti tijekom skladištenja kasnijih sorata jabuka najmanje je na gljivice Gleodes i Schyzothirium djelotvoran kaptan (npr. Merpan, Captan 80 WG, Kastor 50 WP). Također su na ove uzročnike bolesti manje učinkoviti triazolni pripravci koje kurativno koristimo u cvatnji ili krajem cvatnje (npr. Score EC, Difkor, Indar EW i sl.). Kemijskim se pripravcima smanjuje broj aplikacija tijekom jedne sezone, produžuju se razdoblja karence, neki učinkoviti pripravci gube dozvole za primjenu, a sve se više uvode tehnologije zaštite jabuka bez korištenja sintetičkih fungicida u zadnjim zaštitama tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Zadnjih godina na taj su način sve više u primjeni sredstva za jačanje voćaka (naročito u ekološkom voćarstvu), a pokusima je na crnu mrljavost i muhine točkice najučinkovitiji bio kalijev- bikarbonat („Vitisan“) i njegova nova formulacija u pripravku „Armicarb“ (5 kg/ ha), odnosno mješavina „Armicarba“ (3 kg/ha) s močivim sumporom (2 lit./ha) (vidi Tablicu 1.). Ekstrasol = Bacillus subitlis (2-3 lit./ ha); Amilo-X = Bacillus amyloliquafaciens (1,5-2,5 kg/ha); Fruttifolia = Bacillus subtilis, Bacillus pumilus, Glomus spp. (4 lit./ha); MycoSin = sumporasto-kisela glinica i biljni ekstrakt (0,5 %) (+ sumpor SC 0,2 %); Armicarb = kalij-bikarbonat (0,3 %) (+ sumpor SC 0,2 %); Vacciplant = laminarin (0,075 %)!