Močvarni zmijinac

88

Močvarni zmijinac (Calla palustris) višegodišnja je biljka koja se u prošlosti mogla naći na više raznih lokaliteta u našoj zemlji. Danas se može naći samo na jednom lokalitetu u gospodarskoj jedinici Sungerski lug u neposrednoj blizini Mrkoplja.

Gospodarska jedinica Sungerski lug nalazi se na nadmorskoj visini od 780 metara. Zauzima jugozapadnu stranu Sungerske doline, dijelom obronke Čavlinove glavice ispod naselja Brestova Draga, te Veliku Planu na ulazu u Sunger. Omeđuju je padine Čičkog vrha i Prenke s jedne strane te Mrkovca i Glavice s druge strane. Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 163,20 ha, obrasla je šumom na površini od 159,34 ha, neobrasle površine je 2,21 ha, ima oko 1,65 ha neplodnog zemljišta. Duga je oko 2,28 km te široka 1,25 km. Područje je u kojem prevladava crnogorična šuma, šuma jele s rebračom.

U šumi se nalaze brojna manja udubljenja, nalik na ponikve, koje predstavljaju vrstu prijelaznih cretova. U proljeće su često poplavljena, ljeti uglavnom presušuju. Zahvaljujući mahu tresetaru koji ovdje obilno raste, stanište je stalno vlažno te omogućava rast bujnoj vegetaciji. U prizemnom rašću najčešće se nalazi borovnica, brusnica, mahovine posebno vlasac, šumski cecelj, paprat rebrača, smrekova crvotočina, mala orhideja godijerka. Godine 2009. provedena su biološka istraživanja creta u Sungerskom lugu od strane Javne ustanove „Priroda“ iz Rijeke, Udruge studenata biologije (Bius) te Prirodoslovnog muzeja u Rijeci. Tom prigodom napravljen je popis biljnih vrsta, gljiva i lišajeva pronađenih na cretu. Determinirane su 73 vrste, 54 vrsta cvjetnica i mahovina, 6 vrsta lišajeva i 13 vrsta gljiva. Ono što je najvrednije, posebnog je prirodno znanstvenog značenja. Otkriveno je nalazište rijetke biljke močvarnog zmijinca (Calla palustris), biljke iz porodice kozlaca. Borealni je relikt i jedino je preostalo stanište ove rijetke biljke u Hrvatskoj.

Močvarni zmijinac potječe iz hladnih regija sjeverne hemisfere. Ima ga u srednjoj, istočnoj i sjevernoj Europi te u Sungerskom lugu, najjužnijoj je točka njenog rasprostiranja na europskom kontinentu. Višegodišnja je zeljasta biljka, sjajnih srcolikih listova. Ima dosta neugledne cvjetove sakupljene u cvat, obavijene bijelim pricvjetnim listovima. Plodovi su joj jarko crvene boje. Zahvaljujući prof. dr. sc. Jasenki Topić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode koja je zaslužna za otkriće ove rijetke biljke, koju istražuje zaštita prirode Tekst: Vesna Pleše  Foto: G. Vincenc, arhiva duži niz godina mogu se dobiti i dodatna saznanja o razlozima njenog nestajanja u našoj zemlji, odnosno slabijeg rasta i na ovom lokalitetu.

Radi se o izuzetno osjetljivoj biljci. Zahtijeva određeno stanište i mikroklimatske uvjete kojih danas nažalost zbog klimatskih promjena te povećane suše teško nalazimo i u našoj zemlji. Dodatni faktori koji su nepovoljno djelovali na nestajanje ove rijetke biljke s prijašnjih lokaliteta su povećana urbanizacija, gradnja infrastrukture. Zbog, kako smo već napomenuli nepovoljnih ekoloških i klimatskih prilika gotovo je nemoguće naći zamjensko stanište u našoj zemlji, stoga se prišlo mjerama zaštite močvarnog zmijinca u Sungerskom lugu. Javna ustanova „Priroda“ iz Rijeke pokrenula je zaštitu creta u Sungerskom lugu još 2006. Otada provedene su i akcije košnje i uklanjanja dijela zeljaste vegetacije, ukopanih trulih grana, debala, češera, suhog šaša, na jedinom preostalom staništu močvarnog zmijinca u Hrvatskoj. Zeljasta vegetacija uklonjena je ručno, dok je dio površine obrastao drhtavim šašom pokošen kosilicom.

Ova akcija je bila potrebna iz razloga, kako cretovi prirodno zarašćuju, dno im se podiže, a dodatnu opasnost za održavanje populacije močvarnog zmijinca predstavlja bacanje smeća i odsječenog granja i krošanja nakon sječe šume. Stanište močvarnog zmijinca kao vrlo rijetko uvršteno je u Nacionalnu ekološku mrežu Republike Hrvatske, a bit će kao prijedlog koji priprema Republika Hrvatska uvrštena i na ekološku mrežu Europske unije Natura 2000. Predložena je i za zaštitu kao botanički spomenik prirode.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.