Dvolisni procjepak (Scilla bifolia)

Dvolisni procjepak (Scilla bifolia) je zeljasta trajnica iz brojne porodice ljiljanki (Liliaceae), karakteristične po razvijenim podzemnim stabljikama koje sadrže hranjive tvari.

Biljka je rasprostranjena na području južne i srednje Europe, na Kavkazu i u Maloj Aziji. Stabljika je uspravna, gola i okrugla, visoka od 10 do 20 cm, a izraste već početkom ožujka iz okruglaste lukovice promjera 2-3 cm, čiji se listovi brzo suše i lako otpadaju (otuda
znanstveni naziv po grčkoj riječi schizein = cijepati).

Listovi su izduženo lancetasti, široki 1,3 cm, goli, pri vrhu rubnim dijelom prema unutra savijeni i prema gore razmaknuti. Uvijek su prizemni, javljaju se uglavnom po dva (lat. bifolius = dvolistan), a rijetko po tri. Cvjetovi su smješteni pri vrhu stabljike, u grozdastom su cvatu, modre boje i zvjezdastog oblika, a ima ih dva do pet, rjeđe do deset. Većinom su modroplavi, rjeđe crvenkasti, ružičasti (forma rosea), a pojavljuju se i biljke s potpuno bijelim cvjetovima (forma albiflora). Ocvijeće je građeno od šest linearnih listića dugih 6 – 12 mm i dugih prašnica tamnoljubičaste boje. Cvatnja je od ožujka do travnja.

Ova se proljetnica zbog boje i građe cvjetova nerijetko u narodu zamjenjuje i nepravilno naziva zumbulom, a često se koristi u hortikulturi. Postoji velik broj njenih kultivara različitih boja i oblika cvjetova. Plod je tobolac kuglastog oblika, dug 7 – 10 mm, s mnoštvom sjemenki dugih 2 – 2,5 mm. Tijekom razmnožavanja prisutna je pojava mirmekohorije, kada sjemenke raznose mravi, obično ljeti, koji se hrane različitim sjemenim izraštajima.

Dvolisni procjepak nalazimo u brojnim mezofilnim šumskim zajednicama razreda Querco-Fagetea, a karakteristična je vrsta sveze Fagion illyricum. Raste često u različitim tipovima šuma: u šumi hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco-Carpinetum), u bukovim šumama, bukovo-jelovoj šumi (Abieti-Fagetum), u poplavnim šumama i dr. Nerijetko se javlja i na livadama, u vrtovima i voćnjacima.

Ovoj trajnoj biljci odgovaraju svježa, hranjiva, blago do umjereno kisela, humozna, rastresita, pjeskovita ili blago ilovasta tla, od nizinskoga područja do subalpskoga vegetacijskog pojasa.